DOMETI 7-128/99 + POVODOM 70. OBLJETNICE ŽIVOTA AKADEMIKA E. HERCIGONJE HRVATSKOGLAGOLJSKE LIGATURE XII. I XIII. ST. Mateo Žagar 'UDK: 003.349(497.5)*11/12" Prije nego što izložim rezultate svog istra- živanja, volio bih — slijedeći prigodu — osvrnuti se na prinos prof. Hercigonje istra- živanju grafijske strane hrvatskoglagoljskih tekstova.Velikim dijelom upravo je on, svojim znanstvenim, stručnim, nastavnim i men- torskim radom, zaslužan za otvaranje i širenje novijih paleografskih znanja, u čemu se nadamo da će i ovaj prilog naći svoje mjesto. lako bi se pukim uvidom u profesorovu bibliografiju moglo pretpostaviti kako se on nije snažnije, svojim izvornim znanstvenim prilozima, doticao ovog onkrajfilološkog područja, valja reći kako je u njegovim broj- nim sintetskim radovima o glagoljaštvu i glagolizmu, u svoj njihovoj kompleksnosti, potpuno razvidna upućenost u suvremena istraživanja, i time visoka kompetencija vred- novanja u odgovarajućoj literaturi predlaga- nih pomaka pojedinih segmenata paleograf- skoga znanja, osobito onih koji su mogli znatnije promijeniti širu filološku sliku ili pojedinih spomenika ili čak razdoblja.Vlastita mu je naglašena osjetljivost i na vizualnu estetizaciju svakako tome pridonijela. Nagla- šavamo ovom prilikom samo njegovu važnu 39 i često citiranu raspravu, objavljenu već odavna, no ni u čemu zastarjelu: “Hrvatsko- glagoljska grafija kao obavijest o pravopisnim zasadama, ortoepskim i prozodijskim ele- mentima",' znamenitu knjigu “Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovje- kovlja",? te enciklopedijski članak “Glagolja- štvo i glagolizam'".* Grafijskoj je problematici u hrvatsko- glagoljskim tekstovima profesor Hercigonja pristupao ponajviše sa standardološke strane, uklapajući je u cjelokupnu sliku uređdivanja jezika naših glagoljaša, ovoga puta — njegova grafija izraza (kako za liturgijske tekstove tako i za neliturgijske).Iz njegovih je redaka uvijek * E. Hercigonja: “Nad iskonom hrvatske knjige;rasprave o hrvatskoglagoljskom srednjovjekovlju", Zagreb 1983.,str. 387-394. (Prvi put objavljena u: Radovi Zavoda za slavensku filologiju 15,Zagreb 1977,str.69-82) * E. Hercigonja: “Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja", Zagreb 1994. * “Hrvatska i Europa; Kultura, znanost i umjetnost",sv.I: Srednji vijek (VIE-XII. st)/Rano doba brvatske kulture, HAZU/AGM 1997, str. 369-398.