KOLO 1/1999. grčki -&- /theta/ : glag. pe /zeml&&/, koptski F /ganga/ : glag. fi /živčti/...). Mnogim slovima, također, može se pronaći približan oblik u nekoliko pisama, i to ne samo u onih s kojima ih veže ista geneza. Ne treba smetnuti s uma ni upozorenje kako pismovni znakovi, uopće gledano, barataju s ograničenim brojem poteza, pa bi pritom i poneka sličnost bila prilično očekivana. Svojedobno je to I. J. Gelb dokumentirao primjerom kako je jedna devetogodišnja djevojčica izumila svoj posve novi alfabet u kojemu je čak sedam slova bilo vrlo slično nekima iz feničkoga pisma, dok su se pojedina opet mogla uspoređivati i s nekima iz drugih starih alfabeta. Istodobno, suvremenim paleografima znano je da podudarnost u slov- nim oblicima (osobito kada to nije moguće ustvrditi za cjelokupni znakovni fond) nema takvu težinu za procjenu organske veze pisama kao što bi to bilo prepoznavanje istog »pismovnog ustroja« ili »pismovne ideje/misli« (u njemačkoj se gramatološkoj/grafolingvističkoj tradiciji to obično obuhvaća pojmom Schriftdenken), dakle istih zakonitosti koje se primjenjuju u uspo- ređivanim pismima, odnosno u cjelokupnom procesu pisanja, npr. propor- cije, simetrija, orijentacija slova; vizualna organizacija cjelokupnoga gra- fijskog materijala, punktuacija, odnos majuskulnih i minuskulnih slova, scriptura continua, ligature, kraćenja riječi itd. Sasvim je neprijeporno da organizacija grafijskog materijala, kao i alfabetski poredak (uz stanovita odstupanja, osobito u pogledu pripadajuće brojne vrijednosti), u načelu slijede grčki model, no s druge strane grafijske su zakonitosti oblikovanja pojedinih slova bitno drugačije (također u pogledu simetrije i orijentacije slova, njihovih proporcija, duktusa, smještaja unutar linijskog sustava itd.).* Uspoređivanje glagoljskog i gruzijskog pisma može tu i započeti (prema mišljenju većine suvremenih paleografa na toj usporedbenoj točki bi trebalo i stati); naime, i gruzijsko pismo svjedoči, nakon tamošnjeg primanja kršćanstva u III. i IV. stoljeću, grčki utjecaj: u alfabetskom nizu, dakle u fonološkoj osnovici pisma, brojnoj vrijednosti slova, u smjeru pisanja slijeva nadesno (za razliku od bliskoga aramejskog pisma koje je usmjereno zdesna nalijevo) i dr. Prije pregleda pretpostavljanih morfoloških veza ovih dvaju alfabeta, neophodno je upoznati se s temeljnim osobinama gruzijskog pisma. Osim 2 Suvremena teorija pisma, u motrenju međupisamskih veza kroz povijest, razlikuje s jedne strane slovnu morfologiju (čemu je obično posvećena tradicionalna paleografija) i s druge — zakonitosti vizualne organizacije pismovnog jezika (dio suvremene paleografije, nastale u okvirima novije teorije pisma, grafolingvistike). Raznolikost, ritam i intenzitet pismovnih dodirivanja na navedenim dvjema razinama posve su različiti, s time da se gdjekad mogu i približiti. Tako je i u svim tipovima kontakata: dok genetski mlađe pismo obično slijedi osobine obiju razina (pa nastaju sličnosti i u slovima i u tekstnoj organizaciji), pri pismovnom posudivanju u pravilu mlade civilizacije, koja sebi formira pismo (što obično čini jedna osoba), daleko je indikativnije preuzimanje zakonitosti druge razine. 260