SLOVO, sv. 44-46 (1994-'96), 353-371, Zagreb 1996. UDK: 92Milčetić:003.349.1
PRILOZI : STAROSLAVENSKA AKADEMIJA I NJEZINO ZNAČENJE

IVAN MILČETIĆ — ISTRAŽIVAČ HRVATSKOGA
GLAGOLIZMA

Stjepan DAMJANOVIĆ, Zagreb

U arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (fascikl VIII-
135) nalazi se među mnogim Milčetićevim rukopisima i jedna ceduljica na
kojoj piše:
»I. Bibliografija
a) Opis rukopisa_b) štampane knjige
(Kazalo imena i predmeta)
. Jezik
1II. Paleografija
IV. Književno-povijesni pregled
'V. Zbornik hrv. crkvenih pjesama«
'To je u jednom trenutku bio njegov plan.

Čovjek s vremenom reducira svoje želje i planove. Milčetić je u naponu
snage priželjkivao da napiše povijest hrvatske književnosti, a onda, pritisnut
nimalo sklonim mu okolnostima i činjenicom da vrijeme leti, smanjio je svoje
planove: napisat će, odlučio je, prvo bibliografiju hrvatskoglagoljskih rukopi-
sa, a onda i povijest toga, glagoljaškoga dijela hrvatske književnosti: »Ta ro-
đen sam na Krku, gdje je ona (tj. glagoljica, S.D.) cvala od XI. pa do početka
XIX. vijeka, a uopće je malo poznata«,! napisao je u predgovoru svojoj Hrvat-
skoj glagolskoj bibliografiji iz 1911. godine. Njome je ostvario prvi dio svoje-
ga plana. Drugi, zbog pogoršana zdravlja, nije uspio ostvariti. Milčetićevo
djelo je opširno, ali se sigurno može reći da je Bibliografija u vrijeme kad je
nastala izazivala više pažnje nego drugi njegovi tekstovi, a i danas ga najviše

  

   

. Milčetić, Hrvatska glagolska bibliografija, I. dio, Opisi rukopisa, Starine XXXIII,
Zagreb 1911, str. VI-XIV, 1-505; citat sa str. VI.

353