SLOVO, sv. 44-46 (1994-'96), 353-371, Zagreb 1996. UDK: 92Milčetić:003.349.1 PRILOZI : STAROSLAVENSKA AKADEMIJA I NJEZINO ZNAČENJE IVAN MILČETIĆ — ISTRAŽIVAČ HRVATSKOGA GLAGOLIZMA Stjepan DAMJANOVIĆ, Zagreb U arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (fascikl VIII- 135) nalazi se među mnogim Milčetićevim rukopisima i jedna ceduljica na kojoj piše: »I. Bibliografija a) Opis rukopisa_b) štampane knjige (Kazalo imena i predmeta) . Jezik 1II. Paleografija IV. Književno-povijesni pregled 'V. Zbornik hrv. crkvenih pjesama« 'To je u jednom trenutku bio njegov plan. Čovjek s vremenom reducira svoje želje i planove. Milčetić je u naponu snage priželjkivao da napiše povijest hrvatske književnosti, a onda, pritisnut nimalo sklonim mu okolnostima i činjenicom da vrijeme leti, smanjio je svoje planove: napisat će, odlučio je, prvo bibliografiju hrvatskoglagoljskih rukopi- sa, a onda i povijest toga, glagoljaškoga dijela hrvatske književnosti: »Ta ro- đen sam na Krku, gdje je ona (tj. glagoljica, S.D.) cvala od XI. pa do početka XIX. vijeka, a uopće je malo poznata«,! napisao je u predgovoru svojoj Hrvat- skoj glagolskoj bibliografiji iz 1911. godine. Njome je ostvario prvi dio svoje- ga plana. Drugi, zbog pogoršana zdravlja, nije uspio ostvariti. Milčetićevo djelo je opširno, ali se sigurno može reći da je Bibliografija u vrijeme kad je nastala izazivala više pažnje nego drugi njegovi tekstovi, a i danas ga najviše . Milčetić, Hrvatska glagolska bibliografija, I. dio, Opisi rukopisa, Starine XXXIII, Zagreb 1911, str. VI-XIV, 1-505; citat sa str. VI. 353