— Stjepan Damjanović
ISSN 0353-295X (Tisak) ISSN 18490344 (Online) UDK 003.349(497.5)(091)
RADOVI - Zavod za hrvatsku povijest Pregledni rad
Vol. 47, Zagreb 2015. Primljeno: 16. 9. 2014.
Prihvaćeno: 25. 10. 2015.
DOI: 10.17234/RadoviZHP.47.8
Tisućljetno hrvatsko glagoljaštvo
i njegovi ćirilometodski korijeni
Hrvatsko je glagoljaštvo kulturna pojava koja traje više od jedanaest stoljeća te koja
je osobito obilježila kulturu hrvatskoga srednjovjekovlja i ranoga novovjekovlja
Ukupni tijekovi koje nazivamo poviješću hrvatske književnosti, poviješću hrvatskoga
jezika, poviješću hrvatske kulture te poviješću mnogih pojedinačnih znanstvenih
disciplina ne mogu se razumjeti bez poznavanja korpusa tekstova koji su stvorili
hrvatski glagoljaši i bez poznavanja njihove ukupne duhovne i materijalne djelatnosti.
Korijeni te djelatnosti nalaze se u djelu Svete solunske braće, Konstantina Ćirila i
Metoda, posebice u Konstantinovim stavovima da se čovjek Bogu i čovjek čovjeku
najprirodnije obraća na svome jeziku te da prava ljubav prema vlastitome isključuje
mržnju prema drugome i drukčijemu.
Kada je papa Ivan Pavao II. 1980. svete Ćirila i Metoda proglasio suzaštitni-
cima Europe, nesumnjivo je htio upozoriti da Europa ima i svoje istočno krilo.
Priključio ih je svetom Benediktu, dakle onome svecu čiji su sljedbenici najviše
učinili upravo za onaj dio kulture koji nazivamo zajedničkom zapadnoeuropskom
baštinom. Papa je tom prilikom (31. prosinca 1980.) napisao:
..Moja je najdublja želja da — dobrotom presvete trojice i zagovorom Bogorodice i
svih svetih — otpadne sve što razjedinjuje Crkvu, narode i zemlje, a različiti oblici
predaja i kultura pridonesu uzajamnom nadopunjavanju u onom bogatstvu koje
je plod složnih duša. Neka svijest o tom duhovnom bogatstvu, koje se različitim
putovima namrlo u baštinu pojedinih naroda europskoga kontinenta, omogući da
naši suvremenici ustraju u dužnom poštovanju opravdanih zahtjeva i prava drugih
naroda i u nastojanju oko mira. Neka nipošto ne sustanu pridonositi općem boljitku
sviju i raditi na sretnoj budučnosti svih ljudi na Zemlji“.!
Kada sam čuo za Papinu odluku, sjetio sam se slike koja se nalazi u dakovačkom
biskupskom domu, a čiji je naziv Hadrijan II. odobrava djelo Svete Braće. Sliku
je dao izraditi biskup Strossmayer, a 1862. naslikao ju je rimski slikar Nikola
Consoni po uputama Biskupovim i Franje Račkoga. Na slici (ulje na platnu) nalaze
se papa Hadrijan II., sveti Benedikt, sveti Ćiril i Metod te biskup Strossmayer.
* ) IVAN PAVAO DRUGI 1980.
39