CROATICA ET SLAVICA IADERTINA, ZADAR, 2013 UDK 811.163.1(091) 235.3 Cyrillus, sanctus 235.3 Methodius, sanctus Pregledni članak Primljen: 25. 03. 2013. Prihvaćen za tisak: 28. 10. 2013. STJEPAN DAMJANOVIĆ Filozofski fakultet Ivana Lučića 3, HR - 10000 Zagreb JEDANAEST I POL STOLJEĆA NEZABORAVA Prošlo je 1150 godina od dolaska Svete Braće među moravske Slavene. Taj događaj pamti se do naših dana ne samo kao povijesni podatak, nego se riječi i postupci dvojice solunskih Grka očitavaju kao inspirativne poruke. | suvremeni nam moralni i kulturološki autoriteti to djelo u koječemu postavljaju za uzor. To znači da postupci i riječi dvojice solunskih Grka do naših dana sudjeluju u oblikovanju ljudskih stavova. S druge strane, počeci književnosti svakoga slavenskoga naroda povezani su, u različitoj mjeri i na različite načine, s tim djelom, a to uvelike vrijedi i za početke njihovih književnih jezika. Ćirilometodsko djelo jedan je od najvažnijih izvorišta prevažne djelatnosti hrvatskih glagoljaša, izvorište moralnih stavova, književnojezičnih koncepcija, kulturnih stremljenja i dr. KIJUČNE kuJiči: Sveta braća, staro(crkveno)slavenski jezik, trojezična hereza, srednjovjekovne slavenske književnosti, hrvatsko glagoljaštvo. Kada je papa Ivan Pavao II. 1980. proglasio svete Ćirila i Metoda suzaštitnicima Europe, nesumnjivo je htio upozoriti da Europa ima i svoje istočno krilo ili svoje drugo plućno krilo. Priključio ih je Svetom Benediktu, onome dakle svecu čiji su sljedbenici najviše učinili za onaj dio kulture koji nazivamo zajedničkom zapadnoeuropskom baštinom. Papa je tom prilikom (31. prosinca 1980.) napisao: Moja je najdublja želja da - dobrotom presvete trojice i zagovorom Bogorodice i svil svetih - otpadne sve što razjedinjuje Crkvu, narode i zemlje, a različiti oblici predaja i kultura pridonesu uzajamnom nadopunjavanju u onom bogatstvu koje je plod složnih duša. Neka svijest o tom duhovnom bogatstvu, koje se različitim putovima namrlo u baštinu pojedinih naroda europskoga kontinenta, omogući da naši suvremenici ustraju u dužnom poštovanju opravdanih zabljeva i prava drugih naroda i u nastojanju oko mira. 'Neka nipošto ne sustanu pridonositi općem boljitku sviju i raditi na sretnoj budućnosti svih ljudi na Zemlji. (Ivan Pavao I. 1980.). Kada sam čuo za Papinu odluku, sjetio sam se slike koja se nalazi u đakovačkom biskupskom domu i koja se zove Hadrijan II. odobrava djelo Svete Braće. Sliku je dao izraditi Strossmayer, a ostvario ju je 1862. rimski slikar Nikola Consoni po uputama biskupovim i Franje Račkoga. Na slici (ulje na platnu) nalaze se papa Hadrijan II, sveti Benedikt, sveti Ćiril i Metod i biskup Strossmayer. Dakle na slici kojuje dao izraditi Strossmayer nalazi se poruka koju će anticipirati papinske odluke više od sto godina kasnije. Takvi su biskupovi vidoviti potezi mogli izaći samo iz