Susreti sa znanstvenim djelom Dragice Malić Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 445447 o liku ispunjenije ili ispunjenje (dakle o crkvenoslavenskom ili o narodnom izgovoru), postavila tezu da latinični spomenici duboko u XIV. stoljeću kadšto pišu slogotvorno r i / tako kao da pisac očekuje izgovor nekog popratnog samo- glasnika, a slično je u glagoljičnim tekstovima. Dočetak - u trećem licu jedni- ne prezenta, prvo lice množine prezenta i imperativa na -m, to je tek dio ono- ga o čemu je u vezi s tropismenošću hrvatske srednjovjekovne kulture Dragica Malić pisala. Ovo nije prilika da o tome opširnije progovorimo. Želio bih sto- ga u ovoj prilici još istaknuti njezinu misao da obrazovanih ljudi koji su pozni vali latinske i grčke izvore nije bilo napretek i stoga su ostvareni prijevodi bili dragocjeni i prenosili su se iz sredine u sredinu te se time ostvarivalo duhov- no zajedništvo tih sredina. Iz tog heterogenog zajedništva nastajao je književ- ni jezik na narodnoj osnovi, protkanoj crkvenoslavenskim elementima kao od- likama višega stila. 'Takvih važnih zaključaka u vezi s našom tropismenošću našli bismo još puno, ali na kraju bih htio istaknuti ono što mi se čini glavnim: takve tvrdnje i zaključci uvijek su u tekstovima Dragice Malić posljedica pažljivih i strpljivih prethodnih analiza. Međusobnu povezanost raznopismovnih hrvatskih tradici ja ona nije samo kazivala nego ju je dokazivala. Naravno, ta problematika čini samo dio njezinih djelotvornih znanstvenih napora za koje joj hrvatska filolo- gija duguje zahvalnost. 447