Zadarski filološki dani IV. | Zbornik radova

 

1990: 75) onda izlazi da su različiti oblici zamjenica (te- ta- to- različiti rodovi)
poslužili za isto značenje. Ako bismo iste ove priloge segmentirali ovako: t-ogdd,
t-agda, t-ogda, vidjeli bismo da je osnova za sva tri oblika ista, a razlike u sufiksu
»/a/o razultat su fonoloških promjena, odnosno zamjena poluglasa glasovima 4
ili o koja je poznata pod nazivom vokalizacija poluglasa.

2.1.1 Vremenski prilozi.

Vremenski prilozi odgovaraju na pitanje kada.
Od vremenskih priloga nalazimo u Zborniku ove zamjeničke priloge:

tegda < t-pgda: Togda m(u)že ee hoti poiti v Rime* (115v)

vsagda < vs- agda: i priemle nego blagodeti vsagda (4r)

vazda/ vazdi< vs-egda*: B(la)ž(e)nu M(a)riju vazda č'tovaše (99v), i
vazdi obarui me (102r)

nigdaro < ni -k- (g)da-re: nigdare hoćeše biti & nami (70r). U ovom
primjeru vidljivo je stapanje glasa k i g u glas g.

nigdare < ni-k-(g)da-re: i ne more se nigdare Skupiti (39v)

nikogda <ni-k-ogda: pristupiv' nikogda K eteru č(love&)ku (108v)
nikada <ni-k-ada: kada se stane nikada kasno (41v)

sada < s-ada: Sada e učiniši (70v)

tada < t-ada: tada mu pride bolizan (13v)

nikoli <ni-k-oli: da nikoli ih' se ne pokori (16r)

nikoliže <ni-k-oli-že: m(o)l(i)tvi moe nikoliže ne r(e)češo (149r)

vinu < v-in-u: Stvori mnč da & vinu žedam» (144r)

dosele < do-s-ele: ono ča sam» činilv dosele za B(og)a (123v)

otkolć< ot-k-ol&: otkolć obišeno bi (100r)

 

 

Iz ovakvog segmentiranja vidljivo je da su osnove za tvorbu bile zamjenice:
t- (togda, tada), vs- (vsagda), k- (nikoli, nikoliže, nikogda, nigdar», nigdare, nika-
da), in- (vinu), s- (sada, dosele). Od sufiksa najzastupljeniji je sufiks -egda kojeg
imamo u staroslavenskim tekstovima i koji se u gramatikama najčešće bilježi
kao sufiks -gda. Uz sufiks -vgda nalazimo i sufikse: -ada, -oli, -oliže, -u, -ele, -ol-
Prefiksi koji sudjeluju u tvorbi zamjeničkih priloga vremena su: ni-, v- i ot--

2.1.2 Mjesni prilozi
Mjesni prilozi odgovaraju na pitanje gdje i kuda. Pitanje gdje postavlja se
za okolnosti kojima je izraženo mjesto na kojem se netko ili nešto nalazi, a

* U kurzivu se nalaze prilog i glagol na koji se prilog odnosi.

5 ,... prema stsl. vosegda stoji naše vazda...“ U obliku vazda/ vazdi osnova je zamjenica ves- U
kojoj dolazi do vokalizacije poluglasa i zamjene glasa s>z na granici sufiksa i korijena, sufiks
-egda zamijenjen je sufiksom -da (Ivšić 1970: 337).

210