Ivana Eterović Sveučilište u Zagrebu, Filozofški fakultet, Odsjek za kroatistiku Zagreb O JEZIKU HRVATSKOGLAGOLJSKIH ZBORNIKA NELITURGIJSKOGA SADRŽAJA: PERSPEKTIVE NOVIH ISTRAŽIVANJA U radu se iznosi kratak pregled istraživanja hrvatskoglagoljskih zbornika neliturgijskoga sadr- žaja i podsjeća na opšimost korpusa koji je pisan hrvatsko-staroslavenskim jezikom, još uvijek najslabije istraženim dionikom trojake književnojezične artikulacije hrvatske kasnosrednjo- vjekovne i (rano)novovjekovne glagoljske pismenosti (prema podjeli koju je ponudio Stjepan Damjanović). Na temelju sažeta prikaza dosadašnjih uvida hrvatskih filologa u jezik tih zborni- ka upućuje se na neke plodne smjerove budućih istraživanja, uz osvrt na njihovu ulogu u okviru hrvatske pismenosti 16. stoljeća i važnost za razumijevanje povijesti hrvatskoga književnog jezika u njezinoj cjelovitosti. hrvatsko-staroslavenski, Ključne riječi: hrvatsko glagoljaštvo, neliturgijski tekstovi, zborni 16. stoljeće Istraživanja hrvatskoga glagoljaštva upravila su posljednjih desetljeća svoj fokus sve izrazitije (i) prema jeziku hrvatskoglagoljskih tekstova 16. stoljeća, i to posebice onih koji se smatraju slabo plodnim odvjetkom njegove temeljne raz- vojne linije ili svojevrsnom epizodom koja nije ostavila izrazitijega traga u po- vijesti hrvatskoga književnog jezika. Zahvaljujući takvu pomicanju žarišta dobili Smo sustavan oj is knj\zevnojezlčne koncepcije izdanja riječke glagoljske tiskare a Benje,! a s obzirom na obnovljeni interes za jezik hrvatskih zadatak priredivanja kritičkoga izdanja Misala hruackoga (1531) Šimuna Kožičića Benje oblikovao je i vodio Mateo Žagar u okviru projekta Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva pod vodstvom akademika Stjepana Damjanovića, koji je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (130-1300620-0632). Godine 2015. tiskan je zbomik prethodno objavljenih radova nastalih na temelju istraživanja toga misala iz pera suradnika na projektu (Žagar 2015), a 2016. objavljeno je napokon i kritič- ko izdanje, koje sadrži transliteraciju čitava Kožičićeva misala i kritički aparat s popisom jezičnih razlika nastalim usporedbom prema biblijskim čitanjima drugih triju tiskanih hrvatskoglagoljskih misala 15. i 16. stoljeća: Misala Pavla Modrušanina (1528), Senjskoga misala (1494) i Prvotiska (1483) (Ceković. Etero- vić, Kuštović i Žagar 2016). 109