CROATICA * Zagreb, XXXIX (2015) 59 živanje je ograničeno samo na jednu akademsku godinu jer su jedino za nju bili dostupni nastavni planovi i programi za sve studije, no širenje korpusa pokazalo se većinom nepotrebnim s obzirom na to da i takav probir dopušta izvođenje važnih zaključaka. Danas se staroslavenski jezik predaje na filozofskim fakultetima svih hrvatskih sveučilišta osim onoga u Dubrovniku, koji nema srodnih studijskih programa, i to obično na studiju hrvatskoga jezika i književnosti. Zagrebački Filozofski fakultet nudi i studij slavistike, danas rascjepkan na tri odsjeka ne računamo li kroatistiku, a uz njega Odjel za kroatistiku i slavistiku postoji još samo u Zadru gdje se uz kroatistički studij nude studij kroatistike i južnoslavenskih filologija te studij rusistike, zahvaljujući čemu kroatistika danas jedino ondje i opstoji u suzwotu sa svojim slavističkim okružjem. U Zagrebu se među stu: taroslaven- ski jezik ne predaje više isključivo na južnoj slavistici; na preddiplomskome studiju nudi se kolegij Osnove poredbenog slavenskog jezikoslovlja, no koliko je moguće procijeniti na temelju silaba, zamišljen je kao teorij uvod u poredbeno jezikoslovlje uopće. Rusisti i ukrajinisti slušaju obvezni kolegij Osnove staroslavenskoga jezika na preddiplomskome studiju, koji im je preduvjet za upis kolegija iz povijesne gramatike odgovarajućega jezika, a u okviru kojega se upoznaju s fonologijom i morfologijom staro- slavenskoga jezika te odnosom slavenskih pisama. Slično vrijedi i za polo- ste, no na njihovu je studiju, kako čitamo u programu, kolegij Osnove jezika izborni, a u njegovu poučavanju prevladava kon- trastivni pristup (usporedba staroslavenskoga s hrvatskim i poljskim). Vrlo je zanimljiv status staroslavenskoga jezika na studijima češkoga i slovačkoga jezika i književnosti: riječ je o izbornome kolegiju na preddiplomskome studiju koji postaje obvezan za one koji žele upisati diplomski studij, a stu- denti ga slušaju prema “*pojačanu" — kroatističkome programu. 'Takva slika potvrđuje krizu staroslavenskoga jezika koji se sve više doživljava teretom, a ako je i zadržan u studiju pojedine slavenske nacionalne filologije, nastoji ga se svesti na same osnove (što je danas nerijetko i opća sudbina dijakronijske lingvistike). S jedne strane vrlo je začudan njegov položaj unutar studija češkoga i slovačkoga jezika i književnosti imamo li na umu da prvi slavenski književni jezik u zapadnoslavenskim zemljama aktivne. Potpunu informaciju vjerojatno pružaju samo arhive pojedinoga studija kroatistike. 'Samo ću navesti da sam objavljenomu materijalu pristupala krajem travnja i početkom svibnja 2015. godine.