|. Eterović + MJESTO HRVATSKE SREDNJOVJEKOVNE PISMENOSTI U... + 151-160 slavističkih tema (1996; 1997; 2014). Prvi profesor slavistike na Sveučilištu u Zagrebu Lavoslav Geitler dao im je središnje mjesto među slavističkim kolegijima: poučavala se gramatika staroslavenskoga jezika, čitali su se i tumačili odabrani staroslavenski tekstovi, učio se sastav, podrijetlo i razvoj slavenskih pisama, uz sustavno poučavanje slavenske poredbene gramatike i poredbene indoeuropeistike (Damjanović 1996: 30-33). Takav status staroslavenski jezik gubi nakon Drugoga svjetskog rata kada paleoslavistiku počinje predavati Josip Hamm postajući uvodom u studij slavenskih jezika koji slušaju — obično u prvim semestrima studija — studenti “narodnoga jezika i književnosti" i studenti slavistike (Damjanović 1996: 49). Umjesto njega u središte zanimanja i poučavanja dolaze nacionalne slavenske filolo- gije (Damjanović 1997: 156). Premda je krajem 19. stoljeća slavistika još uvijek funkcionirala kao jedinstvena disciplina, Katedra za hrvatski i srbski jezik i književnost izdvaja se iz Katedre za slavensku filologiju već akadem- 9-30), a brojni kasniji preustroji ske godine 1875/1876. (Damjanović 1996: studija slavistike rezultirali su naposljetku u naše vrijeme trima zasebnim odsjecima: istočnom, zapadnom i južnom slavistikom (Damjanović 1998), Početkom 21. stoljeća mogu se zamijetiti sve glasnija propitivanja po- trebe za staroslavenskim jezikom i drugim paleoslavističkim temama (npr. paleografskim) na kroatističkome, odnosno slavističkome studiju, što ne- sumnjivo ukazuje na daljnje rastakanje njihova nekadašnjega statusa. Stjepan Damjanović optimistično drži da će, barem u Hrvatskoj, staroslavenski jezik me čuvati svoju nekadašnju poziciju, no upozorava da zasi- gurnn neće biti tako u svim slavističkim središtima (2014: 182—183). Pret- postavivši da bi se previranje u pozicioniranju staroslavenskoga jezika unutar studija nacionalne filologije moglo odraziti i u nastavnim planovima i pro- gramima hrvatskih visokih učilišta na kojima se predaje staroslavenski jezik i/ili hrvatska srednjovjekovna pismenost, kako u nastavnim predmetima (izvedbeni plan) tako i u opsegu sadržaja (silab), odlučila sam ovom prilikom istražiti njihovu zastupljenost u nastavnim planovima i programima mahom studija kroatistike i slavistike za akademsku godinu 2014/2015. dostupnima na mrežnim stranicama odgovarajućega fakulteta, odnosno studija.' Istra- !| Premda bi bilo potrebno detaljno popisati izvore, u ovome radu neću to učiniti zbog prostornih ograničenja; navođenje bi intemetske adrese svakoga pojedinog izvora (studijski programi, izvedbeni planovi i silabi nastave jednopredmetnoga i dvopredmetnoga preddiplomskoga i diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti svakoga hrvatskoga filozofskog fakulteta) oduzelo suviše prostora i znatno opteretilo tekst, a neke poveznice danas ionako više nisu