CROATICA * Zagreb, XXXIX (2015) 59 UDK 811.163.1:3787207 MJESTO HRVATSKE SREDNJOVJEKOVNE PISMENOSTI U KROATISTIČKOJ IZOBRAZBI NA POČETKU 21. STOLJEĆA Ivana Eterović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu — Odsjek za kroatistiku) Katedra za filologiju slavensku s osobitim obzirom na povijest jezika i literature hrvatske i srpske jedna je od šest katedara koje postoje od sama osnutka tada Mudroslovnoga fakulteta 1874. godine. Neovisno o kasnijim studijskim preustrojima koji su naposljetku rezultirali i izdvajanjem Odsjeka za kroatistiku, središnje mjesto među slavističkim kolegijima zauzela su već tada predavanja o staroslavenskome jeziku i drugim paleoslavističkim temama (npr. paleografskim). Premda je takav status staroslavenski jezik zadržao većinom do danas, u posljednje se vrijeme može sve češće naići na propitivanja potrebe za takvim kolegijem na kroatističkome, odnosno slavističkome studiju. U ovome se radu na temelju aktualnih nastavnih planova i programa hrvatskih visokih učilišta na kojima se poučavaju staroslavenski jezik i hrvatska srednjovjekovna pismenost, uz poseban naglasak upravo na filozofske fakultete, razmatra njihovo mjesto u svjetlu danas toliko često proklamirana zahtjeva za interdisciplinarnošću. Ključne riječi: kroatistika, slavistika, paleoslavistika, hrvatska srednjovjekovna pismenost, kurikul, izobrazba Katedra za filologiju slavensku s osobitim obzirom na povijest jezika i li- terature hrvatske i srpske jedna je od šest katedara koje postoje od sama osnutka Mudroslovnoga (danas Filozofskoga) fakulteta 1874. godine (Damjanović 1996: 29). Njezin osnutak i kasniji razvoj prikazao je Stjepan Damjanović u nekoliko svojih radova, prateći ujedno pomak u statusu paleo-