SLOVO, sv. 63 (2013), 1-22, Zagreb 2013. UDK 811.163.42'367.625.43 264-12(497.5)“15:003.349.1]:811.163.42 SINTAKTIČKE FUNKCIJE PARTICIPA U MISALU HRUACKOME ŠIMUNA KOŽIČIĆA BENJE Ivana ETEROVIĆ, Zagreb Jozo VELA, Zagreb U recentnim je istraživanjima utvrđeno da je Misal hruacki Šimuna Kožičića Benje prvi hrvatski misal posve uređen po biblijskome prijevodu sv. Jeronima. Odstupanja od dotadašnje hrvatske staroslavenske tradicije posljedica su temeljita redigiranja teksta prema latinskomu predlošku, a odnos je staroslavenskih i starohrvatskih elemenata promišljen i sukladno tomu uređen. S obzirom na to da se pri priređivanju Misala Kožičić služio nekim onodobnim latinskim misalom, utjecaj se latinskoga jezika može izrazitije očekivati upravo na sintaktičkoj razini. Jedna od sintaktičkih značajki pomoću kojih se dobro razlučuje utjecaj jezika predloška uporaba je participa. Participi i participske konstrukcije rabe se vrlo često u Misalu hruackome i načelno posve vjemo slijede latinski predložak. Budući da je upravo njima svojstvena najveća raznovrsnost uporabe, u radu se raščlanjuje uporaba aktivnoga participa prezenta i aktivnoga participa preterita I. u Kožičićevu misalu s obzirom na različite sintaktičke funkcije u kojima dolaze. Istraživanjem se teži pridonijeti boljemu poznavanju sintakse Misala hruackoga, ali i Kožičićeve koncepcije književnoga jezika koja se ogleda u izdanjima riječke glagoljske tiskare. Ključne riječi: hrvatski staroslavenski jezik, riječka glagoljska tiskara, Šimun Kožičić Benja, Misal hruacki, Vulgata, sintaksa, particip. 1. UVOD Misal hruacki (1531.) najvažnija je od šest knjiga objavljenih u riječ- koj glagoljskoj tiskari modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje. Budući da je Kožičić ostao upamćen kao prva osoba koja je izravno progovorila o potrebi uređivanja književnoga jezika,' njegova su izdanja dosad pobudila ! Obraćajući se trogirskomu biskupu Tomi Nigeru, u posveti Knižicama odb_žitić rimskihu, arhierčovo i cesarovo, historiografskomu djelu o rimskim papama i carevima objavljenu 1531. u Rijeci, Kožičić iskazuje svoje nezadovoljstvo jezikom glagoljskih