1. ETEROVIĆ, J. VELA, Sintaktičke funkcije participa u Misalu SSLOVO 63 (2013) prednost starohrvatskim, a u morfologiji tradiranim, staroslavenskim obli- cima (TOMAŠIĆ 2000: 82; 2003: 63-65), no potvrđena su i odstupanja. Staroslavenizmi se rabe ponajviše radi markiranja povišene funkcije knji- ževnoga jezika i zadržavanja veze s tradicijom. Primjerice na Kožičićev ak- tivan odnos prema staroslavenskome jeziku jasno ukazuje njegovo svjesno zadržavanje dvojine, koju — unatoč potvrđenu kolebanju na razini oblika — sustavno primjenjuje u Misalu hruackom (CEKOVIĆ; ETEROVIĆ 2012). S obzirom na uvjetovanost predlošcima s kojih su prevođeni (grčkoga ili latinskoga), neujednačenosti među hrvatskoglagoljskim tekstovima najveće su upravo na razini sintakse (MIHALJEVIĆ 2006: 221). Važnom se razluč- nicom utjecaja grčkoga i latinskoga jezika u istraživanju hrvatskoglagolj- skih tekstova obično smatra uporaba participa, i to zastupljenost dativa ap- solutnoga, smjenjivanje participskih konstrukcija i latinskih odnosnih reče- nica, smjenjivanje participskih konstrukcija i latinskih finitnih rečenica i dr. (MIHALJEVIĆ; REINHART 2005: 65-70; MIHALJEVIĆ 2006). Upravo smo se zbog toga razloga odlučili istražiti sintaksu participa u Misalu hruac- kome, pri čijem se priređivanju, pretpostavlja se, Kožičić služio nekim ono- dobnim latinskim misalom venecijanske provenijencije (ŽAGAR 2012: 116, 121). Radi postizanja reprezentativnosti korpusa, analizu smo proveli na drugoj petini Misala (ff, 50r-100v), koja obuhvaća opširnija biblijska čitanja, podjednako iz Staroga kao i Novoga zavjeta. 2. UPORABA PARTICIPA U MISALU HRUACKOME Uporaba participa i participskih konstrukcija vrlo je česta u Misalu hruackome i uglavnom posve vjerno slijedi latinski predložak, na što je već ranije upozoreno u morfološkoj raščlambi glagolskih oblika (CEKOVIĆ; SANKOVIĆ; ŽAGAR 2010). Pod utjecajem latinskoga participi dolaze u različitim funkcijama: supstantivizirani particip, determinativni particip, predikatni particip, particip u funkciji sekundarnoga predikata, dok se pod utjecajem hrvatskoga staroslavenskoga jezika dosljedno rabi i dativ apsolut- ni.? Ovdje će se participi razmotriti s obzirom na različite funkcije u kojima dolaze, kako bi se lakše uočile njihove eventualne sintaktičke osobitosti 2 Ovdje se slijedi flmkcionalna podjela participa kakvu primjenjuje Jasmina GRKOVIĆ- MEJDŽOR (2007: 231-258).