Ivana Eterović, Jozo Vela ackog (v. više u [ŽAGAR 20128]), usporedili smo sintaksu njegova misala sa sin- taksom drugih tiskanih hrvatskoglagoljskih misala 15. i 16. stoljeća: Prvotiskom (1483), Senjskim misalom (1494) i Misalom Pavla Modrušanina (1528), kako bi- smo stekli uvid i u Kožičićev odnos prema sintaktičkoj normi hrvatskoga crkve- noslavenskog jezika.* Svojim istraživanjem želimo pridonijeti boljem poznavan- ju sintakse Misala hruackoga i pružiti osnovu za proučavanje sintaktičke norme u ostalim izdanjima riječke glagoljske tiskare, ali i omogućiti bolji uvid u položaj crkvenoslavenskoga jezika početkom novoga vijeka. S obzirom na Kožičićevo sravnjivanje misalskoga teksta s latinskim pred- loškom, najveći utjecaj latinskoga jezika mogao se očekivati na sintaktičkoj razini. Da su najvažnije razlike zastupljene upravo na sintaktičkome planu, uputila su već i početna istraživanja Misala hruackog, utvrdivši da su brojne Kožičićeve promjene u upotrebi glagolskih oblika u odnosu na hrvatskocrkve- noslavensku tradiciju posljedica približavanja teksta latinskome, a ne jezič noga pomladivanja [CEKOVIĆ, SANKOVIĆ, ŽAGAR 2010|. Istraživanje koje smo proveli potvrdilo je da je utjecaj latinskoga jezika velik, međutim nagla- silo je i činjenicu da ni na sintaktičkoj razini ne možemo govoriti o ropskome prevođenju jer Kožičić predložak ne slijedi potpuno. Ovisno o odnosu pre- ma latinskome predlošku i hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku uočene je sintaktičke osobitosti moguće razvrstati u dvije osnovne skupine. 2. Utjecaj latinskoga jezika U prvu se skupinu mogu svrstati sintaktičke značajke koje su unesene pod lat- inskim utjecajem, a koje se u hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku pojavljuju ili vrlo rijetko ili posve iznimno. Jedna je od takvih značajki česta Kožičićeva upotreba eliptičnih rečenica. 21 Elipsa kopule U klasičnome grčkom i latinskom oblici glagola biti (esse, sivat) kao kopula mogu biti izostavljeni u izrekama, kratkim izjavama, pitanjima i sl., odnosno u predikatima tvorenima s participom [GILDERSLEEVE, LODGE 2000: 147; * Usporedbu s latinskim tekstom proveli smo na izdanju Misale Romanum, Mediolani, 1474. Vol, 1: Text, koje je uredio Robert Lippe 1899. godine (kratica MR). Podastirući ga u primjerima, radi lakšeg smo čitanja ispravili srednjovjekovnu grafiju i dodali oznake biblijskih mjesta prema suvremenoj Vulgati. Budući da je tekst Vulgate uspostavljen tek nakon Tridentskog sabora 1590, odnosno 1598. godine, njegovo je uvrštavanje u liturgijske knjige moglo početi tek nakon toga. Stoga smo se umjesto usporedbe s posttridentskom Vulgatom odlučili za usporedbu biblijskih odlomaka s prvim tiskanim latinskim rimskim misalom (1474.). Potpunu usporedbu međutim nije moguće provesti sve dok se ne utvrdi konkretno izdanje latinskoga rimskog misala prema kojem je Kožičić načinio svoj misal. Naime biblijski se tekstovi onodobnih latinskih rimskih misala, ovisno o izdanju, razlikuju u pojedinostima. 2013 1121