OCJENE I PRIKAZI SLOVO 61 (2011) crkava u susjednoj Nugli), rad pisar4 Šimuna Grebla i Ilije Pećarića, grafite u crkvama Sv. Roka i Sv. Antuna (najpoznatiji je među njima Ročki gla- goljski abecedarij), a navodi i glagoljske zapise iz različitih izvora koji se odnose na ročko područje. Možda je u ovome prikazu ročkoga glagoljaštva ipak trebalo barem spomenuti i neke druge reprezentativne spomenike toga srednjovjekovnoga glagoljaškoga središta, primjerice Ročki misal Bartola Krbavca. U sljedećim poglavljima autor navodi osnovne podatke o Knjizi računa, prikazuje ukratko njezin sadržaj i zapisivače. Upućuje na problematičnu fo- lijaciju koja je na pojedinim mjestima čak trojaka zbog pogrešnih numeraci- ja arhivista. Knjizi nedostaje prvih 19 listova, na kojima se — kako je utvrdio autor nakon uvida u sačuvane listove — nalaze zapisi o prihodima i rashodi- ma za razdoblje 1580.—1593. U Knjizi je pronašao i prijepis isprave sastav- ljene 8. svibnja 1504., na temelju čega zaključuje da je postojala i starija knjiga istoga sadržaja. Neki su zapisi u godišnjim izvještajima stalni, npr. nabrajanje imovine koju stari župan predaje, a novi preuzima, troškovi za crkvene blagdane i druge proslave, troškovi predstavljanja općinske uprave pred kapetanom u Buzetu i dr. Nekoliko je različitih zapisivača, no poznat e identitet samo dvojice: Jeronima Grebla, ročkoga župnika i bilježnika, te Ivana Benčića, bilježnika i općinskoga tajnika. U poglavlju Ročki župani autor prikazuje povijest institucije župana i na- vodi osnovne podatke o toj funkciji. Nakon toga popisuje sve ročke župane koji se u Knjizi spominju i opisuje strukturu ročke općinske uprave (župan, \podžupan, općinsko vijeće, žudihi, suci, sindici, gvardijani), kako su poje- dinci bili postavljani na određene funkcije i za koje su poslove bili zaduženi. Poglavlja O gospodarskoj povijesti Roča krajem XVI. i početkom XVII. stoljeća i O starim mjerama sadrže dragocjene podatke za istraživanja toga jela povijesti. Na temelju analize prihoda i rashoda te starih mjera autor iščitava zanimljive podatke o svakodnevici Ročana i njihovih najbližih su- sjeda. 'Najveći dio ovoga izdanja zauzimaju transliteracija Knjige računa (str. 41-138) i njezin faksimil (str. 141-244). U poglavlju koje im prethodi, O transliteraciji glagoljskih zapisa, autor ukazuje na načela koja je slijedio. Prenosio je redak za redak, znak za znak, od čega je odstupao samo izni- mno, kao što je to uobičajeno u sličnim izdanjima. Autor tako razlikuje šć i 357