OCJENE I PRIKAZI SLOVO 61 (2011)

crkava u susjednoj Nugli), rad pisar4 Šimuna Grebla i Ilije Pećarića, grafite
u crkvama Sv. Roka i Sv. Antuna (najpoznatiji je među njima Ročki gla-
goljski abecedarij), a navodi i glagoljske zapise iz različitih izvora koji se
odnose na ročko područje. Možda je u ovome prikazu ročkoga glagoljaštva
ipak trebalo barem spomenuti i neke druge reprezentativne spomenike toga
srednjovjekovnoga glagoljaškoga središta, primjerice Ročki misal Bartola
Krbavca.

U sljedećim poglavljima autor navodi osnovne podatke o Knjizi računa,
prikazuje ukratko njezin sadržaj i zapisivače. Upućuje na problematičnu fo-
lijaciju koja je na pojedinim mjestima čak trojaka zbog pogrešnih numeraci-
ja arhivista. Knjizi nedostaje prvih 19 listova, na kojima se — kako je utvrdio
autor nakon uvida u sačuvane listove — nalaze zapisi o prihodima i rashodi-
ma za razdoblje 1580.—1593. U Knjizi je pronašao i prijepis isprave sastav-
ljene 8. svibnja 1504., na temelju čega zaključuje da je postojala i starija
knjiga istoga sadržaja. Neki su zapisi u godišnjim izvještajima stalni, npr.
nabrajanje imovine koju stari župan predaje, a novi preuzima, troškovi za
crkvene blagdane i druge proslave, troškovi predstavljanja općinske uprave
pred kapetanom u Buzetu i dr. Nekoliko je različitih zapisivača, no poznat
e identitet samo dvojice: Jeronima Grebla, ročkoga župnika i bilježnika, te
Ivana Benčića, bilježnika i općinskoga tajnika.

U poglavlju Ročki župani autor prikazuje povijest institucije župana i na-
vodi osnovne podatke o toj funkciji. Nakon toga popisuje sve ročke župane
koji se u Knjizi spominju i opisuje strukturu ročke općinske uprave (župan,
\podžupan, općinsko vijeće, žudihi, suci, sindici, gvardijani), kako su poje-
dinci bili postavljani na određene funkcije i za koje su poslove bili zaduženi.

Poglavlja O gospodarskoj povijesti Roča krajem XVI. i početkom XVII.
stoljeća i O starim mjerama sadrže dragocjene podatke za istraživanja toga
jela povijesti. Na temelju analize prihoda i rashoda te starih mjera autor
iščitava zanimljive podatke o svakodnevici Ročana i njihovih najbližih su-
sjeda.

'Najveći dio ovoga izdanja zauzimaju transliteracija Knjige računa (str.
41-138) i njezin faksimil (str. 141-244). U poglavlju koje im prethodi, O
transliteraciji glagoljskih zapisa, autor ukazuje na načela koja je slijedio.
Prenosio je redak za redak, znak za znak, od čega je odstupao samo izni-
mno, kao što je to uobičajeno u sličnim izdanjima. Autor tako razlikuje šć i

  

 

 
 

357