VIJESTI što je turska vojska osvojila Modruš, morao pobjeći u Novi, a zatim se 1529. godine skloniti u Rijeku gdje je i po- krenuo tiskaru. U njoj je od prosinca 1530. do svibnja 1531. godine tiska- no šest (dosad poznatih) glagoljskih knjiga: Psaltire', Oficii blaženie devi Marie, Misal hruacki, Knižice krsta", Knižice odb žitić rimskihe arhierčovs i cesarovs' te Odb bitić redovničkoga kni- ce'. Kožičićevo pokretanje glagoljske tiskare u vrijeme kada je postojala opa- snost da jedan narod sa svojom vjerom i kulturom posve nestane ili se asimilira s drugim narodima, njihovom vjerom i kulturom, pokazuje da je Kožičić uz svoju crkvenu službu bio jednako od- ' Pretisak je objavljen 1976. godine u izdanju Kršćanske sadašnjosti. Transkri- birani tekst priredio je Leonard Tandarić, a pogovor napisala Anica Nazor Pretisak, trankripciju, komentar i rječnik Knjižica krsta priredila je Anica Nazor 1984. godine u izdanju Cankarjeve založbe. * Giinther Tutschke izdao je 1983. godine tekst u latiničnoj transliteraciji u knjizi Die glagolitische Druckerei von Rijeka und _ ihr — historiographisches — Werk. Knižice od žitič rimskih arhierčov i cesarov (Miinchen: Otlo Sagner), a zatim su Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov objavljene 2007. godine u izdanju Sveučilišne knjižnice Rijeka. Latiničnu iranskripciju — glagoljskoga — teksta, predgovor i uvod priredila je Anica Nazor. Od bitija redovničkoga knjižice izdali su Državni arhiv u Rijeci i Družba »Braća hrvatskoga zmaja« 2009. godine, a latiničnu tanskripciju glagoljskoga teksta, uvod i rječnik priredila je Anica Nazor. SLOVO 62 (2012) govoran za kulturu i narod uopće, ista- knuo je Bogović. U izlaganju Hrvatska u doba Šimuna Kožičića Benje s po- sebnim osvrtom na (tadašnju) Rijeku Petar STRČIĆ osvrnuo se na političke i društvene prilike Kožičićeva djelova- nja u gradu, tada pod Habsburgovcima i upravom Pulske biskupije, u kojem se čuvalo glagoljanje i u kojem je mo- druški biskup Benja, u izbjeglištvu pred turskom vojskom, uz pomoć dvojice tiskara Talijana, objavljivao glagoljske knjige. Tri svjedoka Krbavske bitke, ujedno i znamenite osobe povezane idejom čuvanja hrvatske kulture, oso- bito glagoljaške, bili su predmetom izlaganja Tri velika svjedoka povijesne istine: pop Martinac, knez Bernardin i biskup Kožičić Irvina LUKEŽIĆA. Knez Bemardin Frankapan, sudionik u boju, podupirao je i glagoljaški skripto- rij u Grobniku koji je vodio glagoljaški pop Martinac Lapčanin, autor zapisa u 1I. Novljanskom brevijaru o tragediji na Krbavskom polju, kao i djelovanje biskupa Kožičića, koji je o posljedica- ma bitke izvijestio u Rimu u jednom od svojih znamenitih govora. Sljedeća dva izlaganja svratila su pozomost na vrijedne slavenske ru- kopise i tiskane knjige u Italiji, među kojima su i Kožičićeva izdanja, te na jezik glagoljskih knjiga 16. stoljeća. Od kraja 70-ih godina 20. stoljeć ća u Itali se sustavno opisuju zbirke slavenskih rukopisa i ranih tiskanih knjiga, ispr- va u Vatikanskoj apostolskoj knjižni- ci (Biblioteca Apostolica Vaticana), u Papinskome_orijentalnom institutu u 367