VIJESTI
diju o jeziku. Hrvatski crkvenoslavenski
jezik Kožičićevih izdanja, istaknuo je
autor, namijenjen je najvišemu registru
kulturoga izričaja. U izlaganju Jezik
kanona mise u Kožičićevu Misalu hruac-
'kom Milan je MIHALJEVIĆ na temelju
leksičke i tekstološke usporedbe kanona
Kožičićeva misala s istim dijelom u svim
rukopisnim i tiskanim hrvatskoglagolj-
skim misalima ustvrdio da je Misal hru-
acki nov prijevod jer su, naglasio je au-
tor, razlike između Kožičićeva i ostalih
misala veće nego između bilo koja druga
dva_hrvatskoglagoljska misala. Lične
zamjenice u Misalu hruackom Šimuna
Kožičića Benje u odnosu na lične za-
mjenice u Misalu Pavla Modrušanina,
Senjskom misalu i Prvotisku misala bile
su tema izlaganja Tanje KUŠTOVIĆ
koja je razložila koliko se razlikuje upo-
raba zamjenica u navedenim misalima i
je li Kožičić osuvremenio jezik liturgij-
skih knjiga. Dvojina u Misalu hruac-
'kom Šimuna Kožičića Benje pokazuje se
kao izraziti staroslavenizam, ocjenjuju
Blanka CEKOVIĆ i Ivana ETEROVIĆ.
Otklon_od jezične norme dotadašnjih
hrvatskoglagoljskih misala posljedica
je Kožičićeva redigiranja po latinsko-
me tekstu, a funkciju staroslavenskih i
starohrvatskih jezičnih elemenata valja
promatrati u njegovoj jedinstvenoj kon-
cepciji književnoga jezika.
Posljednje djelo otisnuto u tiskari
Šimuna Kožičića Benje Odb bitić re-
dovničkoga knižice bilo je predmetom
dvaju izlaganja. Sanja HOLJEVAC je
kao_ Prilog analizi
glagoljskih knjiga: Od bitija redovnič-
370
SSLOVO 62 (2012)
:e opisala fonološke i morfo-
loške značajke spomenutoga djela, dok
je Anica VLAŠIĆ-ANIĆ u izlaganju
»Od bitija kapucinskoga fragmenti... «
i Od bitija redovničkoga knjižice apo-
strofirala povezanost izložbe Od bitija
kapucinskoga fragmenti: povodom 400.
obljetnice Kapucina u Rijeci i Hrvatskoj
(Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog
primorja u Rijeci, 15.X.-25.XII. 2010.)
s posljednjim Kožičićevim izdanjem.
Na izložbi, koju je autorica priredila u
suradnji s Damirom Sabalićem, pred-
stavljeni hrvatskoglagoljski, latinski i
hebrejsko-aramejski fragmenti pokazu-
ju, kao i Kožičićevo djelo, pripadnost
europskom kulturnom krugu i original-
nost hrvatskoga glagoljaštva.
Biskup Šimun Kožičić: bitan čimbe-
nik hrvatskoga identiteta te kulturnoga
i urističkoga »branda« grada Rijeke
izlaganje je kojim je Juraj LOKMER
predložio nekoliko projekata vezanih uz
ličnost i djelo biskupa Šimuna Kožičića
Benje kojima bi Rijeka zasigurno obo-
gatila svoju kulturnu i turističku ponu-
du. Posljednje izlaganje na skupu pod
naslovom_Uloga knjižnice u valoriza-
ciji Kožičićeva djela održala je Senka
TOMLJANOVIĆ. Naglasivši da će iz-
danja Riječke tiskare biti trajno očuvana
amo ako o njima skrbe knjižnice koje
će spriječiti fizičko propadanje i osigu-
rati dostupnost javnosti, autorica je dala
pregled lokacija očuvanih primjeraka,
te prikazala kako se o očuvanim pri-
mjercima brinu knjižnice i što čine da
su dostupni korisnicima. Predložila je
i kako bi Sveučilišna knjižnica Rijeka