Anica Nazor CČIRILICA I GLAGOLJAŠI Dva slavenska pisma — najstarije glagoljsko i samo nešto mlađe ćiril- sko! — isprepliću se i prožimlju gotovo od samih početaka. Jedno uz drugo javljaju se već u najstarijim datiranim spomenicima, koji su danas obogaćeni novim arheološkim otkrićima iz 9. i 10. stoljeća. Nova su otkrića u tzv. Okrugloj ili Simeonovoj crkvi u Preslavu u Bugarskoj, gdje su pronađeni grafiti urezani u svježu žbuku još od vremena sime gradnje crkve. Tri su grafita »ćirilska« s pojedinim »negrčkim« glagoljskim slovima i vezana su uz podizanje Okrugle crkve i uz izbor Simeona za kneza god. 893. Tri (za- pravo četiri) glagoljska natpisa i jedan »ćirilski« grafit odnose se na gradnju 1 posvećivanje krstionice Okrugle crkve, a skupina ćirilskih grafita s nekoliko glagoljskih slova na smrt cara Simeona 927. godine. Iz istoga je vremena (893—927) glagoljsko-ćirilski zapis na okviru jedne ploče s runskim znacima koja se čuva u Narodnom muzeju u Sofiji. Ondje Je ucrtan početak glagoljske azbuke, a ispod glagoljskih slova (jasno se vide samo A i B) ćirilicom su upisani njihovi nazivi. U današnjoj Rumunjskoj, u dobrudžanskom selu Besarabu (u tzv. čet- vrtoj crkvici), otkriveno je pet grafita na stupu jedne arkade. Jedan se čirilski zapis pripisuje bugarskom patrijarhu Damijanu i uvjetno je datiran godinom 972. Ispod njega se vidi jedno glagoljsko slovo, a u idućem redu još četiri glagoljska slova. U Rusiji, u sabornoj crkvi u Novgorodu, dva su glagoljska grafita s kraja 10. ili poč. 11. st. Ispod i iznad jednog su po jedan red ćirilskih slova. Iz kraja 10. ili poč. 11. st. potječe glagoljski i ćirilski natpis u crkvi ma- nastira sv. Naum na Ohridskom jezeru u Makedoniji. Na dvije mramorne kolone — na svakoj jedan urezani zapis: na sjevernoj pisan samo čirilskim slovima, a na južnoj glagoljskim i ćirilskim# Glagoljicom i ćirilicom napisani su najstariji staroslavenski spomenici — tzv. staroslavenski kanon s kraja 10. i poč. 11. st.: Kijevski listići, Mari- 1 Danas se uzimlje da je čirilica nastala u Bugarskoj na samom početku vladanja cara Simeona; v. Vj. Stefanić, Prvobitno slavensko pismo i najstarija glagoljska epigrafika. Slovo 18—19, Zagreb 1969, 24. . % vj. Štefanić, Prvobitno slavensko pismo i majstarija glagoljska epigrafika, 25—31. 78