A. Nazor, Osvri na novija proučavanja hrvatskoglagoljskih rukopisa, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 37. 1995, str. 183-206. dopunjuje Vajsov opis iz 1915. god. do kojega je danas gotovo nemoguće doći. U Bodlejani se čuva pet cjelovitih glagoljskih kodeksa u čuvenoj Canonicijevoj zbirci. Iz zbornika Ms. Can. Lit. 414 objavljeno je više književnih tekstova. Poslije Tadina na bodlejanske glagoljske rukopise osvrnula se Veronica M. Du Feu. Hrvatskoglagoljski rukopisi pohranjeni u Narodnom muzeju u Pragu opisani su zajedno s ostalim staroslavenskim rukopisima (Vašica-Vajs). Prašku zbirku čine uglavnom fragmenti iz 14. i 15. st. (ukupno 20) i jedan cjelovit rukopis iz 18. st. (zbirčica crkvenih pjesama). Iz novijega je vremena prvi opis glagoljskih rukopisa Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, gdje se čuvaju fragmenti, cjeloviti rukopisi, isprave i notarijat (Kolanović). Među fragmentima našao se kalendar I. novljanskog brevijara iz 1459. god. Fragment je Arhivu 1945. darovao konzul Portugala i Brazila u Zagrebu Aleksandar Eherman. Ondje se čuva cjelovit rukopis Dijaloga Grgura pape iz 17. st. koji je nekoć pripadao obiteljskom arhivu Fanfogna-Garagnin. U Hrvatskom državnom arhivu pohranjen je manji dio glagoljskih isprava iz istog obiteljskog arhiva, a veći se dio čuva u Trogiru. Trogirsku zbirku glagoljskih rukopisa i spisa (65 jedinica), koju Milčetić nije zabilježio u svojoj Bibliografiji, opisao je Hrvoje Morović. Noviji opisi glagoljskih rukopisa većinom odgovaraju zahtjevima mo- derne kodikologije. Pojedini pružaju obilje podataka o svakom rukopisu, među kojima su osobito dragocjeni podaci o paleografskim i jezičnim osobinama. Paralelno s opisima glagoljskih rukopisa provođeni su najnužniji za- hvati liječenja i restauriranja oštećenih glagoljskih rukopisa u Hrvatskoj akademiji. U početku su te zahvate provodili knjigoveže, a poslije se pri Akademiji razvio Zavod za liječenje papira i restauraciju starih rukopisa i u njemu su liječeni mnogi glagoljski rukopisi, što pokazuju podaci u Štefaniće- vim opisima. Novija istraživanja glagoljskih rukopisa otkrila su gotovo nepoznatog krasnopisca i minijatora iz Krbave - Bartola Krbavca, kojemu se danas pripisuju tri potpuna i umjetnički dotjerana misala: Berlinski, Ročki i Lju- bljanski (Beramski) i jedan brevijar iz 1414. (Bakarski), od kojega su se sačuvale samo bilješke u prijepisu. Sva tri misala Bartola Krbavca temeljito su proučena i opisana (Pantelić 1964). 186