A. Nazor, Osvrt na novija proučavanja hrvatskoglagoljskih rukopisa, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 37/1995, str. 183-206. četvrti 14. st. Vajsov rukopis bio je složen uoči rata. Gotove arke uništili su Nijemci bombardirajući Beograd 6. travnja 1941. Jugoslavenska akademija objavila je 1949. i 1951. u Starinama 42 i 43 popis glagoljskih rukopisa s područja Zadarske nadbiskupije (Starine 42; 43) i 1962. u Radu 327 (Jurišić). God. 1955. objavljen je Milčetićev popis Berčićeve zbirke GPB u Petrogradu, najbogatije inozemne zbirke glagoljskih rukopisa (i tiskanih knjiga), u kojoj se čuva pet većih rukopisa i preko 150 pergamentnih fragmenata od 13. do 15. st. uvezanih u dva toma (Milčetić 1955). Fragmenti potječu s Kvarnerskih otoka i Dalmacije, a najviše ih je sa zadarskih otoka. Dio Berčićeve zbirke pronađen je istom u novije vrijeme u istoj Gosudarstve- noj publ. bibl. (2 oporuke iz 15. st. i 53 glagoljska kurzivna rukopisa na papiru od 15. do 19. st.; 18 rukopisa pisanih bosančicom i 10 pisanih latinicom) (Vjalova). Poslije petrogradske Berčićeve zbirke glagoljskih rukopisa u Publičnoj biblioteci brojem, i još više važnošću, rukopisa u inozemstvu ističu se austrijska Nacionalna bibl. i Vatikanska bibl. Novi opis glagoljskih rukopisa austrijske Nac. bibl. i ostalih biblioteka i arhiva u Austriji objavljen je 1975. god. u sjajnom izdanju Austrijske akademije nauka zajedno s ćirilskim rukopisima (Birkfellner 1975). U Austriji se čuva nekoliko vrijednih cjelovitih rukopisa i starih fragmenata: Novakov misal iz 1368. god.; Ročki misal oko 1420, Brevijar Vida Omišljanina iz 1396, Fraščićev psaltir iz 1463, jedini komentirani glagoljski psaltir, zatim Bečki listići iz 12. st. U Birkfellnerov katalog ušli su novopronađeni glagoljski fragmenti od kojih su neki prvi put obrađeni. Novi opis glagoljskih, ćirilskih i latiničkih rukopisa Vatikanske bibli- oteke izašao je 1985. u raskošnom izdanju sofijskog Svjata (Slavjanskite rškopisi). Glagoljske rukopise opisao je Marko Japundžić, koji je prije sofijskog izdanja opisao rukopise Fonda Borgiano Illirico (Japundžić 1968- 1969). Japundžić je u Vatikanskoj bibl. pronašao jedan glagoljski brevijar (Japundžić 1955). Međutim prije Japundžićevih opisa izašao je opis glagolj- skih vatikanskih rukopisa A. Cronie po M. Karamanu (Cronia). U Vatikan- skoj bibl. čuvaju se veoma vrijedni glagoljski liturgijski kodeksi - četiri brevijara i dva misala, među kojima najstariji hrvatskoglagoljski misal. Ondje se čuva i glagoljski amulet tipa Sisin i Mihael (Pantelić 1973). U novije vrijeme ponovno su opisani glagoljski rukopisi u Bodleian Library u Oxfordu (Tadin 1954; 1955). Novi - Tadinov - opis u pojedinostima 185