OGLEDI, PRIKAZI, KOMENTARI GLAGOLJSKA TISKARA U SENJU 1494 Miseca avgusta dan 7 ovi misali biše početi i svršeni u Senji . kraljujući tada svitlomu kralju ugrskomu Ladislavu. I sideći tada na prestolje apustolskom svetomu otcu Aleksandru papi Šestomu. A biše štampani s dopušćenjem i volju gospodina biskupa. od domona (!) Blaža Baromića i domina Salvestra Bedričića i žakna Gašpara Turčića Bog nas spasi amen* Na današnji dan prije petsto godina u Senju je iz tiska izišao glagoljski Misal, misna knjiga u kojoj su skupljeni svi tekstovi što se upotrebljavaju kod mise za svu liturgijsku godinu. U kolofonu je, kojim smo započeli ovo izlaganje, zabilježeno da je Misal tiskan u Senju, da je u Senju počet i 7. kolovoza 1494. godine završen, da su u tiskanju sudjelovala gospoda Blaž Baromić, Silvestar Bedričić i žakan Gašpar Turčić u vrijeme kada je kraljevao hrvatskougarski kralj Vladislav (Jagelović), a na apostolskom prijestolju je bio papa Aleksandar Šesti. Koliko je danas poznato, Misal je prva knjiga koja je izišla iz glagoljske tiskare u Senju. Temelji pak toj tiskari jamačno su se počeli polagati već 1493. godine u času kada se Blaž Baromić vratio iz Venecije s tiskanim glagoljskim Brevijarom hrvatskim, kako ga je nazvao, i koji je priredio tekst, nadzirao rezanje slova i proveo *_ Predavanje održano u Senju 7. kolovoza 1994. godine u povodu proslave 500. obljetnice senj- skoga glagoljskoga Misala. Glagoljski tekst prenosimo u latinicu postupkom transkripcije po već uobičajenim načelima (razriješene su kraćeno pisane riječi bez grafičkih oznaka, izostavljen je poluglas na kraju riječi iza suglasnika, jer dolazi samo kao pravopisni znak, »jat« se prenosi na početku riječi i iza samoglasnika, s je u ostalim položajima i s e kada dolazi na mjestu izvornoga e, »derv« se prenosi s j, primijenjena je moderna interpunkcija i sl.). Pojednostavljeno rečeno glagoljski je tekst prenesen u latinicu onako kako ga treba čitati. Kratica ba u senjskom glagoljskom Misalu valjda je jedinstven primjer razrješavanja s biskupa (s dopušćenjem i volju gospodina biskupa), jer se tom kraticom u hrvatskoglagoljskim teksto- vima krati riječ Boga.