'UDK: 808.101:886.2-02:003.349.1 Parčić Y
ZADARSKA SMOTRA 3 (ZBORNIK D. PARČIĆ), 1993.

Anica NAZOR

TRAGOM PARČIĆEVA GLAGOLJSKOGA MISALA

 

U novijoj povijesti hrvatskoga glagolizma najvažniji događaj nedvojbeno je
objavljivanje glagoljskoga Misala 1893. godine u Rimu, koji je priredio
Dragutin Antun Parčić. Parčićevim je Misalom u hrvatske glagoljske
bogoslužne knjige vraćen izvorni hrvatskocrkvenoslavenski jezik, koji je bio u
upotrebi sve do pojave tiskanoga Levakovićeva Misala 1631. godine. Od
Levakovićeva Misala sve do konca 18. stoljeća u tiskari Svete kongregacije za
promitanje vjere (Typographia Polyglotta S. Congregations de Propaganda
Fide) u Rimu izlazile su glagoljske liturgijske knjige u rusificiranoj jezičnoj
redakciji u početku samo neznatno rusificirane, a kasnije sve jače i izrazitije.
Rusificirane hrvatskoglagoljske liturgijske knjige bile su u upotrebi više od dva
i pol stoljeća (1631-1893). U obnovi hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika Parčić
se oslanjao na staroslavensku i hrvatsku glagoljsku tradiciju i na rusificirani
tekst tiskanoga Karamanova Misala iz 1741. godine. Novo izdanje glagoljskoga
Misala nije bilo po ćudi ni austrijskoj vladi ni talijanskoj iredenti, pa je bilo
primjera uništavanja pojedinih primjeraka. Ovaj je rad usredotočen na pitanje
naklade i raspačavanja primjeraka Parčićeva Misala, koji je objavljen u Rimu
tri puta: 1893. god., 1896. god. i 1905. godine.

Autorica pokušava ući u trag nekim u literaturi zabilježenim primjercima i
originalnim sačuvanim primjercima zato što su iznesene tvrdnje da je Parčićev
Misal “noviji glagoljski rarrissimum“ i da je prvo izdanje bilo povučeno i
uništeno. Uspjela je ući u trag nekim originalnim primjercima u biskupijama
“krčkoj i senjskomodruškoj i nadbiskupijama zadarskoj i splitsko-makarskoj. Ti
podaci pokazuju da je prvo izdanje Misala iz 1893. moglo izaći u nakladi od
300 primjeraka i da primjerci nisu povučeni i uništeni, već su raspačani na šire
glagoljaško područje.

Svojim tipografsko-tehničkim kvalitetama, formatom i izgledom Misal ide
u najljepše tiskane glagoljske knjige.

 

U novijoj povijesti hrvatskoga glagolizma najvažniji događaj
nedvojbeno je objavljivanje glagoljskoga Misala 1893. godine u Rimu:
Rim'ski misal' slaven'skim' ezikom'. Pr&sv. G.N. Urbana papi VIII
 povel&niem'. Missale romanum slavonico idiomate ex decreto sacrosancti
concilii tridentini restitutum S. Pii V pontifex maximi jussu editum
Clementis VIII Urbani VIHI et Leonis XIll auctoritate recognitum, Romae,
Ex typographia polyglotta S. Congr. de propaganda fide, 1893, LVI + 544
+ [170] + V, koji je priredio Dragutin Antun Parčić. Parčićevim je
Misalom u hrvatske bogoslužne knjige vraćen izvorni hrvatskocrkvenosla-
venski jezik; jezik na kojem su hrvatske glagoljske liturgijske knjige bile

103