po zakonu 0 radnim odnosima i što ne
plaća porez?
ismo umirovljenici
ovog rada tek dodat-
ni prihod uz mirovinu, niti smo osobe u
radnom odnosu koje se ovim poslom
bave kao dodatnim radom, privremeno i
povremeno, kojima je, stoga, i prihod iz
ovog posla dodatni prihod na redovna
primanja iz radnog odnosa.
Svojim radom / oslobađamo / tisuće
radnih mjesta. U radnom otinosu nismo,
jer i vrstan putnik, sa
ina starih dinara godiš-
njeg prometa, sa, i pretežno bez automo-
bila, teško bi se s obzirom na normu,
mogao održavati dulje u radnom odnosu
s jednim izdavačem, a ovako, u radu za
dva, tri i više izdavača, on u granicama
vlastitih mogućnosti ostvaruje dobar
promet i, suglasno tome, i vlastita sred
stva za život
Treba shvati
kojima je prihod
Tražimo ravnopravnost
Ovaj je posao često veoma naporan, u
stalnoj borbi za nove lokacije rada, u
borbi s konkurencijom, u neposrednoj
akciji, u radu bez radnok vremena, neri-
jetko i po 18 sati dnevno (kod organiza-
cija s tri radne smjene), na putu, najčeš“
će po kiši i snijegu (sezona prodaje i či
tanja knjiga)
'Naš status je ravnopravnost s izdava.
čem, ravnopravnost s jedne i s druge
strane: niti izdavač može putnika stezati
(prevrši li mjeru, putnik odlazi),niti put-
nik što može izdavaču (ne donese li mu
posao, neće ga platiti, a pravi li mu ne-
prilike, otpisat će ga). Gdje su odnosi
promet putnika je dobar i tu je
obostrano zadovoljstvo; gdje toga nema,
nema ni obaveza, i mogućnost jednostra-
nog raskida ugovora uvijek je otvorena.
'Naš odnos s izdavačem, za razliku od
radnog odnosa. samo je suradnja zado-
voljnih, i to je osnovno što nas drži: eks
ploatacija i druge nepravilnosti od stra
ne izdavača, ucjena i nepravilnosti u
radu od strane putnika ograničeni su, u
isključeni.
ništa više. Postavlja se pi-
tanje: kome on smeta? Zar izdavačkoj
djelatnosti?
Promet, kao osnova izdavačke djelat:
nosti, likvidacijom
=ka bio drastično smanjen kod brojnih
davača, a, eo ipso, i u globalu izdavačke
djelatnosti, pa je ova mjera suprotna re-
klamiranoj svrsi da se likvidacijom put-
nika snižava cijena knjige. Iz manjeg
prometa rezultira i manja tiraža, a stoga
i veća ne manja cijena!
Ovaj pokušaj je i contra legem. S ugo-
vornim putnicima računa i zakonodavac.
Uz činjenicu da mnogi ugovorni putnik
ne bi htio ući u radni odnos, niti bi se
mnogi u radnom odnosu mogao održati
- likvidirati ugovorne putnike, protivno
izričitim odredbama zakona, posebno
članove našega udruženja, koji udovolja«
vaju svim društvenim obvezama, koji su
socijalno osigurani i sami plaćaju dopri-
lno osiguranje — bio bi, u
vrijeme rastuće nezaposlenosti, ne samo
asocijalan i nezakonit,
nego i inače veoma opasan pothvat.
Naše, relativno malo, udruženje, nije
bez značenja, već godinama uspješno
dieluje na braniku putničkih interesa.
Dapače, ovisno o strukturi i broju član-
stva (30-50), nije bez značenja ni 10-15
milijardi starih dinara godišnjeg prome«
ta. Koliko prometa naprave čitave mase
ugovornih putnika izvan ovog udruž
nja, može se samo zamisliti.
Konstantni napadi, uvrede i klevete u
javnom tisku, napadi bez prava na odgo-
vor; napadi kojima je cillikvidacija ugo-
vornog putnika, a samim tim i našeg
udruženja, mogu samo biti razlogom da
sutra prerastemo u udruženje svih putni-
ka izdavačke djelatnosti, bez obzira na to
da li su u radnom odnosu ili ne. I bez
aspiracija da se eventualno pretvorimo
u poslovno udruženje za distribuciju knji-
ge. s najiskrenijim namjerama da s izda«
vačima i dalje ostanemo u nepomuće-
nim odnosima kod ovakvih i sličnih po-
kušaja pojedinih izdavača ipak ne bismo
mogli ostati skrštenih ruku. Jednom uje
dinjeni, znat ćemo reagirati, i pravom
mjerom i masovno. Takve izdavače lišit
ćemo putničkih usluga!
Na kraju, samoupravni sporazumi po-
jedinih izdavača s radnim organizacija-
ma pojedine općine, koliko god izgleda-
formalno, bez zamjerke, ako se, mi
tr i pod jednakim uvjetima. sklope sa
svim izdavačima, materijalno su u oči-
tom sukobu s ustavnim načelima o je-
dinstvenom tržištu. U praksi će radna
organizacija favorizirati najjačeg izdava-
ča i ostalim manjim izdavačima pravi
smetnje. Utjecaj monopola ove vrste već
se osjeća na terenu: i u školi i u radnoj
organizaciji.
Tržište mora biti slobodno, a ne u cje-
lini ili u dijelu rezervirano za jednog ili
nekoliko izdavača!
Izdavačka djelatnost nije sama sebi
svrhom. Knjiga je kulturno dobro čita«
vog društva i interes kupca nije u mono«
polizmu nekoliko jačih izdavača, nego u
široj i raznolikoj ponudi većeg broja slo-
bodnih izdavača!
Preko samoupravnih sporazuma, nad-
glasavanjem više-manje dezinteresiranih,
čiste izdavače+ samoupravnog
konačno, očitog interesa za an-
zažman ugovornih putnika, protuustav«
noje!
Teško je uvijek biti pod batinom!
»Drumovi će poželjet Turaka,
Al putnika nigdje biti neće!«
Samo_pomoću profesionalca-poslovnog
agenta, životno zainteresiranog za uspjeh,
posebno u situaciji kakva jest, mogu se dr-
žati postojeći i osvajati novi horizonti!
Ante Milićević
Prikazi
Događaj
razmjera
Branko Fučić, GLAGOLJSKI NAT-
PISI, Zagreb 1982, Djela Jugosla-
venske akademije znanosti i
umjetnosti, knjiga 57, str. 420.
S .
Knjiga Glagoljski natpisi sadrži
glagoljske epigrafske spomenike na
tlu Jugoslavije i ide u temeljna dje-
la Jugoslavenske akademije znano-
sti i umjetnosti u seriji izvora za po-
vijest Južnih Slavena, kao što su
Monumenta, Codex diplomaticus,
Cirilski i Glagoljski rukopisi. Gla
goljski epigrafski spomenici prvo-
razredna su vrela za kulturnu povi-
jest, jer su kamen i zid postojani
nepomični: natpisi obično ostaju
tamo gdje su i nastali - na mjestu
klesanja i urezivanja i, simim time,
njihova_je dokumentarnost neos.
porna. Ovo je prvi put da se glagolj-
ski natpisi izdaju samostalno, u po-
sebnoj knjizi. U dosadašnjim izda-
njima oni su objavljivani zajedno s
ostalom (latinskom, latiničkom i ći
rilskom) epigrafskom, pa i drugom
građom (Kukuljević, Šurmin, Jelić)
Knjiga je podijeljena u ova pogla-
vlja: Uvod, Katalog i Indeksi. Tiska-
na je na kunstdruk-papiru u veli
kom formatu (24 x 34 cm), na 440
stranica. U uvodnom dijelu autor
daje topografiju i kronologiju natpi-
sa, paleografski pregled, obrazlaže
transliteraciju i transkripciju glago-
ljice u latinicu i piše o ambijeni
glagoljskih natpisa
Katalog sadrži natpise razvr:
stane po abecednom redu mjesta
(nalazišta), a unutar nalazišta kro-
nološki. U njemu su: a) opći podaci
o natpisu (mjesto, objekt na kojem
materijal i veličina); b)
ja (reprodukcija) za većinu
natpisa; c) glagoljski tekst u latinič.
koj transliteraciji i transkripciji (da-
našnji izgovor i pravopis); d) paleo-
grafske karakteristike; e) kulturno-
povijesni komentar i f) literatura.
U knjizi Branka Fučića prvi su
put kao ozbiljni povijesni izvori
vrednovani mali, sitni, sekundarni
NAŠA KNJIGA - BROJ 3