U samostanu franjevaca konventualca u Cresu . Otkrivena rijetka glagoljska inkunabula U samostanu franjevaca konventualaca u Cresu pronašao je o. Josip Vlahovi mostanu, primjerak Misala, koji je g. 1494. tiskan glagoljicom u Senju. Do sada su bila poznata samo dva primjerka — jedan (potpun) u Budimpešti, a drugi (nepotpun) u Lenjingradu, pa je novopronađe- ni primjerak u Cresu treći za koji se danas zna. U Senju je, krajem 15. st., os- novana tiskara i u njoj je tis- kano sedam_ knjiga glagoljskim slovima: dvije već u 15. st., a os- tale 1507. i 1508; »Misale 1494., »Spovid općena« 1496., »Naručnik plebanuševe 1507., >»Transit sv. Jerolima« 1508., »Mirakuli slavne deve Marije« 1508., »Korizme- njak« 1508., jedino se za »Ritual« s knjižicom »Meštrija od dobra umrtija« još ne zna godina tis- kanja, jer ni jedan od dva saču- vana primjerka nije potpun i ne- ma lista s kolofonom. U svemu, iz glagoljske tiskare u Senju izašle su dvije liturgij- ske knjige (Misal i Ritual) i pet neliturgijskih, koje su prijevodi tada veoma popularnih teoloških priručnika i književnih djela. Senjski »Marijini mirakuli« naj- opsežnija su zbirka Bogorodičinih čudesa u hrvatskoj književnosti. U »Transitu sv. Jerolima« ispri- čan je život sv. Jeronima, čude- sa koja su se dogodila poslije nje- gove smrti, a na kraju je štam- pana Marulićeva dvanaesteračka Legenda sv. Jeronima. Neliturgijska djela senjske tis- kare pisana su hrvatskim jezi- kom_ (književnom čakavštinom), ibi hamharh sasskch ađiša Gurias paWČišub 1utrurođa ibiskwam pvodtau mm Uršavanea Genknrišan| asi ri redovnik u tom sa- pa su kao vrijedni jezični spome- nici ušla u izvore za monumen- talni rječnik hrvatskoga ili srp- skog jezika, što ga je izdala Ji goslavenska akademija znanosti umjetnosti. Sva su senjska izda- nja tiskana na papiru, pa su vri- jedna i za povijest papira. Odre- da su bibliografske rijetkosti, a jedno je unikat (»Spovid opće- na«). Od »Rituala« s »Meštrijom dobra umrtija« poznata su sa- mo dva (nepotpuna) primjerka, od »Misala« samo tri, od »Mari- jinih mirakula« četiri (zapravo tri), od kojih samo jedan pot- pun. Najviše sačuvanih primje- raka (desetak) ima »Korizme- njak. Za pojedina izdanja dugo se nije znalo. Za »Misal« se saznalo polovicom prošlog stoljeća. Naj- prije je g. 1849. Zadranin Ivan Brčić, glagoljaš, filolog i akade- mik našao u mjestu Ugljanu po- la lista Misala i, nakon uspore- divanja s ostalim tiskanim izda- njima, vidio da ono »ne sudara- še se s nijednim«. Ali, kad ga je »sravnio« sa senjskim »Naručni- kome, »Transitom«, »Korizmenja- kom« i »Ritualom«, vidio je da Sivdji ee di ai dyi 2ič soibara 0231 duniz aey ri Orsaiđu aaa aNi oo os paad.IVt0o 433 šialia wb eđiva dobsa U ipdatršasšci« hešio v aii Shuoznis, zri 333 aoi aoA Vanći Zadnsbžakei aaa vuzt hj orna phošvas mi d ibimhsmunsrhusaid-1e8 mi Goniitinacidijo Bju.o jasna zuvasivira urdkra am Frrm geroamankodhunnheze zriedvrastd ača vihesvim ki l 2m šuhrzatvini ciriooplsne GuevemnnotiOraLmo slonđkizS pondtariva UMU SJMAEA- mikaka zamezsae u eedirasm azn m iedva & seksuđam nraauzi fodviim storža sriđbicim spvvdihese. ms ci a MazN mL r akirizealticci anni a aži cjed omaaRA N A aa + rri o ano 30i Aiionedica uzeonisn sirt ams ohGrša arsstaa l tambandmomaeT ć U mm ssi 8 siee RIE RI Maosvh anoni dn . adu eLa cadO pavaena 1 oiadrt ri kudllovvin Yuzudičnaoklans Soinsvg mizdidauviitu inusas ihoam ouržiiaa zčjaikićo denceaćnirošia d đ umrdradnioaIRAvs?a 108 dežrtčh nasrheikile etrerd saanari ddi ubiznaeisenikadastua .. Stranica s kolofonom iz drugog :danja_glagoljskog misala koji su ali Blaž Baronić, Silvestar Bed- ričić i Gašpar Turčić u Senju 1494. je »i tim knjigam jedno pismo i da_iz jedne te iste tiskare pote- koše, te da misal bit će tiskan u Senju oko 1507.«. Tada se, kao strastveni sabirač i istraživač gla- goljskih starina, dao u potragu za potpunim primjerkom, pa 1854. »u drugom selu dade mi se nać dva ciela lista«. Tek mu je 1863., njegov učenik Srećko Bakija (poslije župnik u Tkonu) donio, iz svog rodnog mjesta Pa- koštane (blizu Zadra), »željeni iz+ tisak, al okrnjen na oba kraja, kojega kako ugledah, namah u njem zapoznah toli žuđeni mi- sal«. Brčić je, naime, bio uvjeren da senjska tiskara nije radila pri- je 1507., pa je »Misal« tako da- tirao (neki priručnici i danas spominju to fiktivno izdanje iz 1507. ili 1509). Prodajom Brčiće- ve ostavštine, njegov je nepotpu- ni primjerak (199 listova) dospio u Lenjingrad, 1874., i čuva se za- jedno s ostalim njegovim glago- NAŠA KNJIGA — BROJ 2