SLOVO, sv. 56-57 (2006 - *07), 269-286, Zagreb 2008 UDK: 801.27 : 808.101713/147 PRILOZI MJESTA I SMJERA U STAROSLAVENSKOM JEZIKU I HRVATSKOGLAGOLJSKIM TEKSTOVIMA 14. I 15. STOLJEĆA Tanja KUŠTOVIĆ, Zagreb 1. UVOD Prilozi su nepromjenjive riječi koje kazuju okolnosti pod kojima se odvija glagolska radnja. Razlikujemo priloge vremena, mjesta, načina i količine. U ovom radu naglasak je na prilozima smjera i mjesta u staroslavenskom jeziku i jeziku hrvatskoglagoljskih liturgijskih i neliturgijskih tekstova. Za neliturgijske, tj. literane tekstove odlučila sam se zato da pokušam ustanoviti koliko je bogatstvo i raznovrsnost uporabe priloga izvan liturgije. Nađalje, zbornici se po jeziku razlikuju od članka do članka pa to pmzd mogućnost da se pokuša vidjeti kakva je situacija s hrvatskim prilozima u 15. ., kako se upotrebljavaju i kakve promjene doživljavaju staroslavenski prilozi u hn'a\sklm i miješanim (hrvatsko- crkvenoslavenskim) tekstovima. Kriterij po kojem neka riječ jest prilog je mogućnost te riječi da odgovara na postavljeno priloško pita- nje /kada? gdje? kako? koliko?! s jedne strane, i s druge strane, prilog mora biti vezan uz glagol', upravo zato što on izriče okolnost u kojoj se odvija glagolska radnja. U mjesne priloge ubrajamo one koji odgovaraju na pitanje gdje (kvde). Istim se prilozima najčešće može odgovoriti i na pitanja o cilju kretanja kamo (kamo) i na pitanja o putu kretanja kuda (kodu). Razlike između te tri vrste priloga ipak postoje, ali samo kad je riječ o zamjeničkim prilozima. Sufiksi koji stoje uz osnovu priloga kazuju je li riječ o prilogu mjesta, smjera (cilja) ili puta kretanja. Kod ostalih priloga kriterij za raspoređivanje leksema u priloge smjera ili u priloge mjesta je glagol koji e uz prilog vezan. Ako uz prilog dolazi glagol kretanja, govorimo o prilogu smjera, a ako uz prilog dolazi “statični" glagol, govorimo o prilogu mjesta. Kod ovakvoga određivanja moguća je još jedna nedoumica. Ako kažemo ori je došao izdaleka, ima- mo glagol doći koji upućuje na smjer, ali možemo postaviti pitanje odakle je došao koje upućuje na mjesto s kojega je netko došao. Međutim, ako postavimo pitanje iz 1 *T glagolska radnja ne mora nužno btiizražena glaglskim oblikom, nego može imati (iako puno rjede) i oblik imenice (u pravilu deverbativne npr. boravak ovdje,skijnje zimi, odlazak daleko i s) |. Pranjković: Suznačne rječi i njihove vrse Predavanje pod tim naslovom održano je u Dubrovniku na Zagrobačkoj slavističkoj školi, 24.8.2004 269