'T. KUŠTOVIĆ, Prilozi mjesta i smjera u staroslavenskom jeziku i . 'SLOVO 56-57 (2006 - '07) kojega smjera je došao, tada govorimo o prilogu smjera. Budući da smo utvrdili da prilog smjera mora odgovarati na pitanje kamo, to će biti osnovni kriterij po kojem će se ti prilozi određivati, što znači da prilog mjesta može biti vezan i uz glagol kretanja, a ne samo uz glagole radnje i stanja. 2. PRILOZI SMJERA U STAROSLAVENSKOM JEZIKU Prilozi smjera odgovaraju na pitanje: kamo / kamože i uz njih uvijek dolazi glagol kretanja. Na to pitanje odgovaraju u staroslavenskom jeziku ovi prilozi?: Veim, vospet», vesjamo, venotre, vysoko, vyspre, vyše, gore, daleče, dale / daljeje, dolu, domovi / domove, zadi, kamo / kamože, izotre / izgtri, izgtrejodu, inamo, naprčždo, nizu / nize, nikamože, ovamo, onamo, opaky, predi / pred», strane, semo, tamo, tamožde / tamože, tu, otrv 3. PRILOZI MJESTA U STAROSLAVENSKOM JEZIKU Prilozi mjesta odgovaraju na pitanja: kvde “gdje", kodu/ kode “kuda, odakle", otenodu / otenjedu/ otvnoduže / otenjoduže / otenodeže “otkud", otvkodu / orekode / otokoduže / orekodeže “otkud". Uz upitni prilog kvde dolaze glagoli stanja, radnje i zbivanja, a uz ostale upitne priloge glagoli kretanja. Staroslavenski jezik imao je ove priloge mjesta: blizo/blizo, vrvhu, vonć, vončjode/vonćjedu, vonotre, venotrejodu / vvnotrejode, \ysoc6, vysoče, vyspre, vyiše, vesežde, vesede, vesodu/ vesode, gor, dole, doma, dosede, zadi, izvenu / izvene, izvenodu, izvengtre, izdaleče / izdaleča, inode / im&žde, inodu / inode, kvde, kodu / kode, navysoče, nedaleče, niže, nizu / nize, nizvko, nikvdeže, nčkvde, obojedu, ovvde / ovede, ovodu, okolo, okrbste, onude, omsde, onodu, otvvosode / otvvesodu, otedaleče, otvkodu / otekode / otvkoduže / otokodeže, otvnizu, otvnodu / otvnjodu /otenoduže / otvnjeduže / otenodeže, otvsodu / otvsode, otvtoli / otvtolč, otvtodu / otvtede, svzadi / svzadu, svzažda, swpredi / sprede, svde /zvde, sodu / sod€, tu, tužde / tuže, todu / tode, otre / gtro / otrejodu / otrejode Na kraju ovoga pregleda priloga smjera i priloga mjesta u staroslavenskom jeziku možemo priloge podijeliti na one koji su zajednički i prilozima mjesta i prilozima smjera, i na one koji pripadaju samo jednoj skupini priloga: a. _ Prilozi koji označavaju i smjer i mjesto: vengtr, vysprb, vyše, gorć, zadi, nizu / nizv, tu, otrb b. — Prilozi koji označavaju samo smjer: Prilozi ss navode prema: SLOVNIK: 1958- 1997. U daljem tekstu: Slovnik. Ovdje treba napomenuti da su primjeri iz Slovnika i kanonski i redakcijsk. 270