'Tanja Kuštović, HOMONIMNI PRILOZI U HRVATSKOGLAGOLJSKIM TEKSTOVIMA FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 1, str. 1-14 3 1. RAZLIČITE VRSTE PRILOGA a. VRIJEME I NAČIN SKORO/ HRLO/ EDRO 1. uskoro, kroz kratko vrijeme 2. brzo, naglo Leksem skoro ima vremensko i načinsko značenje, ovisno o kontekstu, odnosno, ovisno o pitanju koje možemo postaviti. Ako kao kriterij postavimo priloško pitanje kako, onda je skoro prilog načina, ako postavimo pitanje: kada, za koje vrijeme, onda je prilog vremena. Međutim, u pojedinim primjerima u istom iskazu možemo postaviti oba pitanja, pri čemu se smisao gotovo ne mijenja. Kada dolazi? Brzo! Kako dolazi? Brzo! Ona slišav*ši vsta skoro ...(Hm 13/114d: Nk abie, Ro v's'kor&) Iv 11,29% Zamjena leksema skoro leksemom abie koji je nedvojbeno prilog vremena upućuje da je riječ o vremenskom, a ne o načinskom prilogu. To nije tako nedvojbeno u idućem primjeru u kojem je leksem hrlo zamijenjen leksemima edro i skoro, pri čemu sva tri leksema imaju značenje i vremena i načina, tj. oni smisleno odgovaraju i na pitanje kada i na pitanje kako: ...i otstupiše hrlo ot puti tvoihe ke skaza ith& (Hm 5/105a: IIl4 Ro edro, Nk Skoro) Izl 32,8' BESKON'ČNE /beskonačno/ Ovaj bismo prilog mogli analizirati kao prilog vremena postavljajući pitanje kada (a na to nas upućuje i prilog vs&gda /uvijek/ ili kao prilog načina postavljajući pitanje kako: ...i ot t(e)be nikoliže v' v6ki ne otpusti me otlučiti se da s toboju vs»gda i beskon'čn€ stvori me prebivati (Ill4) (Hm 13/281a & : Nk v'sagda bes konca) Mislim da je ipak riječ o načinskom značenju beskonačno, beskrajno koje služi kao nadopuna priloga v'spgda. b. VRIJEME I MJESTO SADE/ SADV SEDE/ SEDA/ ZDE/ ZDI /ovdje/ Za ovaj bismo prilog bez dvojbe mogli reći da je to prilog mjesta, jer po svojoj tvorbi on to zaista jest. Osnova mu je zamjeničkog podrijetla: s- i sufiks -sde koji je sufiks za tvorbu priloga mjesta. * BIBLIJA STVARNOSTI: Čim ona to ču, brzo se diže i ode k njemu. (1025) 19 BIBLIJA STVARNOSTI: Brzo su zašli s puta koji sam im odredio. (69)