'Tanja Kuštović, HOMONIMNI PRILOZI U HRVATSKOGLAGOLJSKIM TEKSTOVIMA 2 FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 1, str. 1-14 UVOD Prilozi su riječi koje iskazuju okolnosti u kojima se odvija glagolska radnja. U ovom radu bit će riječi o homonimnim prilozima. Po definiciji, homonimi su riječi koje isto zvuče, a različito znače. Kad govorimo o prilozima, možemo govoriti o dvije vrste homonimij 1. isti oblici mogu označavati vrijeme, prostor, način... 2. neki oblici imaju priloško, vezničko, prijedloško ili neko drugo značenje.' Ovdje će biti riječi o prilozima koji su isti po svom izrazu, a po značenju pripadaju različitim vrstama priloga (npr. vrijeme i način, vrijeme i količina, količina i način, vrijeme i mjesto) ili različitim vrstama riječi (npr. prilog i imenica, prilog i pridjev, prilog i prijedlog) te pritom nije uvijek posve jasno o kojem je zaista značenju riječ. Dakle, pokušat ću pokazati kako je diskutabilno jesu li pojedine riječi u određenim kontekstima prilozi ili bismo ih trebali tumačiti kao npr. prijedloge, pridjeve ili imenice. Analizu ću napraviti u hrvatskoglagoljskim liturgijskim i neliturgijskim tekstovima i to u Hrvojevu misalu Misalu lllirico 4%, Misalu kneza Novaka i Ročkom misalu?, a za analizu neliturgijskih tekstova poslužili su mi Pariška pjesmarica*, Kolunićev zbornik“ i Akademijin korizmenjak“. Uz ove tekstove, pojedine ću primjere uzeti iz rječnika Slovnik jazyka staroslovčnskćho?. Taj rječnik sadrži lekseme pronađene u tekstovima koji pripadaju kanonskom, staro(crkveno)slavenskom ali i nešto kasnijem razdoblju (dakle, uključeni su i tekstovi pojedinih redakcija), odnosno, tekstove od 10. do 16. stoljeća?. jedničkim imenom zove vezničkim prilozima (U: KATIČIĆ 1986: 156) U Priručnoj gramatici hrvatskog književnog jezika govori se o vezničkim prilozima: “Posebnom vrstom priloga smatraju se veznici." (U: BARIĆ 1979: 139) * Opis svih izvora nalazi se u Popisu izvora. * GRABAR 1973. Unutar ove jedinice donose se usporedbe s Misalom lllirico 4, Misalom kneza 'Novaka i Ročkim misalom. Te sam usporedbe koristila prilikom obrade priloga. Hrvojev misal u tekstu se donosi kraticom Hm, Misal iliico 4 kraticom III 4, Misal kneza Novaka kraticom Nk, a Ročki misal kraticom Ro. * MALIĆ 1972. U daljnjem tekstu upotrebljava se kratica Pp. * KOLUNIĆEV ZBORNIK. 1892. U daljem tekstu koristi se kratica Kz. * Akademijina biblioteka pod signaturom llla 19 čuva korizmenjak iz Kukuljevićeve zbirke. U izdanju Kolunićeva zbornika M. Valjavec donosi razlike između Kolunićeva zbornika i korizmenjaka pod signaturom Illa 19. Korizmenjak llla 19 zvat ćemo u daljem tekstu Akademijin korizmenjak (Ak). 7 SLOVNIK. 1958- 1997. Vidi u popisu literature. U daljnjem tekstu ovaj ću izvor navoditi kao Slovnik. * Ovdje neću navoditi o kojim je sve tekstovima riječ. Primjeri koje sam koristila označeni su kraticama, te se u popisu kratica može vidjeti koji su tekstovi poslužili kao izvori za priloge.