Tanja Kuštović, HOMONIMNI PRILOZI U HRVATSKOGLAGOLJSKIM TEKSTOVIMA
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 1, str. 1-14 1

 

Tanja Kuštović

HOMONIMNI PRILOZI U
HRVATSKOGLAGOLJSKIM TEKSTOVIMA

dr. sc. Tanja Kuštović, Filozofski fakultet, Zagreb, izvorni znanstveni članak

 

UDK 811.163.42'373.423
264-1

U radu se analiziraju prilozi u nekim hrvatskoglagoljskim liturgijskim i neliturgijskim
tekstovima 14. i 15. stoljeća. Ovi su izvori odabrani s namjerom da pokažu
funkcionalnu raznolikost hrvatskoglagoljskih tekstova, tj. želi se pokazati
funkcioniranje priloga i u liturgijskim i u_neliturgijskim glagoljskim tekstovima.
Problem je velik i nedovoljno obrađen “ u literaturi koja se bavi glagoljskim
tekstovima srednjega vijeka, ali i u tekstovima suvremenog razdoblja.

Poznato je da se prilozima iskazuju okolnosti u kojima se odvija glagolska radnja.
U radu se neće obrađivati svi prilozi, već samo oni leksemi za koje se ne može sa
sigurnošću ustvrditi kojoj vrsti priloga pripadaju. Pod tim podrazumijevam dvije
činjenice: da isti leksemi mogu označavati različite okolnosti (vrijeme, mjesto,
način i količinu odvijanja glagolske radnje) i da isti leksemi mogu biti prilozi,
veznici, prijedlozi, imenice ili pridjevi, ovisno o kontekstu u kojem se nalaze. U
oba slučaja govorimo o homonimnim oblicima, tj. oblicima koji imaju isti izraz a
različiti sadržaj.

U prvoj skupini navode se leksemi koji istovremeno označavaju vrijeme i način jer
odgovaraju na pitanje kada i kako (skoro, hrlo, edro, beskon'čne ); vrijeme i mjesto
jer odgovaraju na pitanje kada i gdje (sade, vsagde, sprida, blizu); vrijeme i
količinu jer se odnose na vrijeme ali i na količinu vremenske radnje (dlgo); količinu
i način jer odgovaraju na pitanja koliko i kako (obilo, velemi).

U drugoj se skupini upućuje na iste lekseme koje uvrštavamo u različite vrste ri
ovisno o tome vežu li se uz imensku riječ ili glagol. Tako je isti leksem, ako se veže
uz imenicu - prijedlog: posrede, porede, okolo, okreste (okrssts sebe), a ako se
veže uz glagol tada govorimo o prilogu (kadite okrests). Postoje leksemi s
apstraktnim značenjem (dobro, zlo) koje, ovisno o kontekstu, određujemo kao
imenicu, prilog ili pridjev (i dobro tvorite - što tvorite?, kako tvorite?, dobro
delo tvorite).

Ključne riječ: prilozi, homonimi, hrvatskoglagoljski tekstovi