Tanja Kuštović, HOMONIMNI PRILOZI U HRVATSKOGLAGOLJSKIM TEKSTOVIMA FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 1, str. 1-14 1 Tanja Kuštović HOMONIMNI PRILOZI U HRVATSKOGLAGOLJSKIM TEKSTOVIMA dr. sc. Tanja Kuštović, Filozofski fakultet, Zagreb, izvorni znanstveni članak UDK 811.163.42'373.423 264-1 U radu se analiziraju prilozi u nekim hrvatskoglagoljskim liturgijskim i neliturgijskim tekstovima 14. i 15. stoljeća. Ovi su izvori odabrani s namjerom da pokažu funkcionalnu raznolikost hrvatskoglagoljskih tekstova, tj. želi se pokazati funkcioniranje priloga i u liturgijskim i u_neliturgijskim glagoljskim tekstovima. Problem je velik i nedovoljno obrađen “ u literaturi koja se bavi glagoljskim tekstovima srednjega vijeka, ali i u tekstovima suvremenog razdoblja. Poznato je da se prilozima iskazuju okolnosti u kojima se odvija glagolska radnja. U radu se neće obrađivati svi prilozi, već samo oni leksemi za koje se ne može sa sigurnošću ustvrditi kojoj vrsti priloga pripadaju. Pod tim podrazumijevam dvije činjenice: da isti leksemi mogu označavati različite okolnosti (vrijeme, mjesto, način i količinu odvijanja glagolske radnje) i da isti leksemi mogu biti prilozi, veznici, prijedlozi, imenice ili pridjevi, ovisno o kontekstu u kojem se nalaze. U oba slučaja govorimo o homonimnim oblicima, tj. oblicima koji imaju isti izraz a različiti sadržaj. U prvoj skupini navode se leksemi koji istovremeno označavaju vrijeme i način jer odgovaraju na pitanje kada i kako (skoro, hrlo, edro, beskon'čne ); vrijeme i mjesto jer odgovaraju na pitanje kada i gdje (sade, vsagde, sprida, blizu); vrijeme i količinu jer se odnose na vrijeme ali i na količinu vremenske radnje (dlgo); količinu i način jer odgovaraju na pitanja koliko i kako (obilo, velemi). U drugoj se skupini upućuje na iste lekseme koje uvrštavamo u različite vrste ri ovisno o tome vežu li se uz imensku riječ ili glagol. Tako je isti leksem, ako se veže uz imenicu - prijedlog: posrede, porede, okolo, okreste (okrssts sebe), a ako se veže uz glagol tada govorimo o prilogu (kadite okrests). Postoje leksemi s apstraktnim značenjem (dobro, zlo) koje, ovisno o kontekstu, određujemo kao imenicu, prilog ili pridjev (i dobro tvorite - što tvorite?, kako tvorite?, dobro delo tvorite). Ključne riječ: prilozi, homonimi, hrvatskoglagoljski tekstovi