A. NAZOR, Još glagoljskih Pazinskih fragmenata iz početka XIV st. = SLOVO 60 (2010) glagoljskih fragmenata različite veličine, koji su nekoć pripadali jednomu zborniku. U svojoj Glagoljskoj bibliografiji 1911. godine Ivan Milčetić navodi da ih je našao pod Kukuljevićevim natpisom Fragmenta glagoli- tica Pisinensia, »ali da nije sigurno da doista potječu iz pazinskoga kra- ja« (MILČETIĆ 1911: 144). »Danas nema ni toga Kukuljevićeva naslova« (ŠTEFANIĆ 1969: 46). Fragmente je temeljito opisao i većini utvrdio sadr- žaj Vjekoslav Štefanić u svojem monumentalnom opisu Akademijinih gla- goljskih rukopisa.? Da su fragmenti nekoć pripadali istomu rukopisu (zbor- niku) različite apokrifno-legendarne srednjovjekovne građe odredio je na temelju vanjskih karakteristika, pomno provedene paleografske, jezične i sadržajne analize. Svi su skinuti s korica knjiga. Vrlo su oštećeni: izgriženi i rupičavi od crvotočine, pojedini s vanjske strane premazani crvenom bojom i uglavnom teško čitljivi. Tekst je pisan u dva stupca po 27 redaka. Pisani su glagoljskim ustavom »s tipičnim osobinama prvih decenija XIV. stoljeća«. Slova su visine 4 mm, lijepo su razmaknuta, a razmak između redova također je 4 mm. Od relevantne paleografske morfologije za datiranje Štefanić isti- če mekoću duktusa, umjerenu uglatost i tipičnu prijelaznu formu pojedinih slova: široko 'V, kratko i široko fa, 9a i la, slovo DI s još zaobljenom spojni- com, IMi s povišenom spojnicom, slovo tfti s trokutastim gornjim elementom i naročito uvijek kratki poluglas. Slova B i # imaju lomljen desni bok. Slovo u više je puta potvrđeno u glasovnoj ulozi na početku riječi (ŠTEFANIĆ 1969: 46). Jezik je arhaičan crkvenoslavenski. Dobro se čuvaju: poluglas (zbl6, ljubove); skupina ža (tožde, odeždeju); asigmatski aorist (obrčtom se, pridom, otvrege); pravilni imperativi (idete, vezvestćte); participi prez. na -y/-i (roždbi se). U leksiku se javljaju arhaizmi kao što su podružie (i žena), ponć, sbljudi, prilog vnezapu, vsude, žizne (pored živote). U tim »jadnim ostatcima jednog velikog zbornika legendarno-apokrifnih tekstova iz početka XIV. stoljeća«ć Štefanić je otkrio dijelove: apokrifnoga Nikodemova evanđelja (o Kristovoj smrti i silasku nad pakao među duše starozavjetnih pravednika), apokrifa O krsnom drvetu (o čudesnome drvetu koje je izraslo na Adamovu grobu i napokon poslužilo za križ na kojem e raspet Krist), apokrifa O Uspeniju (Usnuću) Bogorodice (Obdormitio Deiparae), Legende o sv. Eustahiju (Eustatiju), rimskome vojskovodi i kr- * ŠTEFANIĆ 1969: 46-50. * Usp. ŠTEFANIĆ; GRABAR; NAZOR; PANTELIĆ 1969: 21. s7I