SLOVO, sv. 60, 575-608, Zagreb 2010. UDK 821.163.42-97.09"13":003.349.1 821.163.42-343.09"13":003.349.1 JOŠ GLAGOLJSKIH PAZINSKIH FRAGMENATA IZ POČETKA XIV. STOLJEĆA 'Anica NAZOR, Zagreb U Franjevačkom samostanu u Pazinu (Istra), koji pripada Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima (Provincia franciscana s. Hieronymi) u Zadru, otkriveno je više glagoljskih fragmenata na pergameni, koji su služili kao korice knjigama tiskanima u XVI. i XVII. stoljeću, Autorica je utvrdila da nekoliko fragmenata među njima pripada otprije poznatim znamenitim Pazinskim fragmentima iz početka XIV. stoljeća, pohranjenima u Arhivu HAZU (Fragm. glag. 90). Ovom je prigodom autorica obradila novopronađene Pazinske fragmente i pokazala da su oni, kao i već poznati fragmenti, skinuti s korica knjiga, pojedini su izgriženi od crvotočine, neki premazani crvenom ili zelenom bojom, na pojedinim mjestima nečitljivi. Pisani su u dva stupca po 27 redaka. Paleografska i jezična slika novopronađenih fragmenata u Pazinu također se poklapa s paleografskom i jezičnom slikom otprije poznatih Pazinskih fragmenata. Sadrže dijelove Nikodemova evanđelja (dijelove 1-V. i IX. glave po Tischendorfovoj podieli), crkvenoslavenske Pasije sv. Anastazije Sirmijske (Sirmi Anastasia) i dio popularnoga apokrifa o djelima apostola Andrije i Mateja među ljudožderima (Djela Andrije i Mateja u gradu ljudoždera, dijelove gl. XVI., XVII., XVIII., XIX., XX. i XXI.). Te tekstove autorica donosi ulatiničkoj transliteraciji. Nečitljiva mjesta u Nikodemovu evanđelju popunjava u dvouglatim zagradama [ ] prema Vaillantovu izdanju Nikodemova evanđelja iz 1968. godine. Otkriće još Pazinskih fragmenata potkrepljuje i učvršćuje Štefanićevu pretpostavku, koju je iznio opisujući otprije poznate Pazinske fragmente, da fragmenti pripadaju zbomiku različite apokrifno-legendare građe jer je u novopronađenim Pazinskim fragmentima zabilježena još jedna legenda (Pasija sv. Anastazije) te još jedan apokrif (Djela Andrije i Mateja u gradu ljudoždera). Novopronađeni glagoljski fragmenti potkrepljuju i Štefanićevu preipostavku da Pazinski fragmenti, u usporedbi s odgovarajućim tekstovima u drugim, osobito ćirilskim rukopisima, upućuju na njihove »vrlo stare predloške koji svakako vode u staroslavensko razdoblje, možda čak i moravski period«. Otkriće glagoljskoga teksta crkvenoslavenske legende o sv. Anastaziji, makar vrlo manjkavoga i oš pomoći u rasvjetljavanju pitanja izvomoga sl: Pragu priprema novo kritičko izdanje. Ključne riječi: Pazinski fragmenti, Nikodemovo evanđelje, Pasija sv. Anastazije, Djela Andrije i Mateja u gradu ljudoždera noga, može jenskoga prijevoda te legende o kojoj se u 575