SLOVO, sv. 60, 575-608, Zagreb 2010. UDK 821.163.42-97.09"13":003.349.1
821.163.42-343.09"13":003.349.1

 

JOŠ GLAGOLJSKIH PAZINSKIH FRAGMENATA
IZ POČETKA XIV. STOLJEĆA

'Anica NAZOR, Zagreb

U Franjevačkom samostanu u Pazinu (Istra), koji pripada Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima
(Provincia franciscana s. Hieronymi) u Zadru, otkriveno je više glagoljskih fragmenata na
pergameni, koji su služili kao korice knjigama tiskanima u XVI. i XVII. stoljeću, Autorica je
utvrdila da nekoliko fragmenata među njima pripada otprije poznatim znamenitim Pazinskim
fragmentima iz početka XIV. stoljeća, pohranjenima u Arhivu HAZU (Fragm. glag. 90).
Ovom je prigodom autorica obradila novopronađene Pazinske fragmente i pokazala da su
oni, kao i već poznati fragmenti, skinuti s korica knjiga, pojedini su izgriženi od crvotočine,
neki premazani crvenom ili zelenom bojom, na pojedinim mjestima nečitljivi. Pisani su u dva
stupca po 27 redaka. Paleografska i jezična slika novopronađenih fragmenata u Pazinu također
se poklapa s paleografskom i jezičnom slikom otprije poznatih Pazinskih fragmenata. Sadrže
dijelove Nikodemova evanđelja (dijelove 1-V. i IX. glave po Tischendorfovoj podieli),
crkvenoslavenske Pasije sv. Anastazije Sirmijske (Sirmi Anastasia) i dio popularnoga apokrifa
o djelima apostola Andrije i Mateja među ljudožderima (Djela Andrije i Mateja u gradu
ljudoždera, dijelove gl. XVI., XVII., XVIII., XIX., XX. i XXI.). Te tekstove autorica donosi
ulatiničkoj transliteraciji. Nečitljiva mjesta u Nikodemovu evanđelju popunjava u dvouglatim
zagradama [ ] prema Vaillantovu izdanju Nikodemova evanđelja iz 1968. godine.

Otkriće još Pazinskih fragmenata potkrepljuje i učvršćuje Štefanićevu pretpostavku,
koju je iznio opisujući otprije poznate Pazinske fragmente, da fragmenti pripadaju zbomiku
različite apokrifno-legendare građe jer je u novopronađenim Pazinskim fragmentima
zabilježena još jedna legenda (Pasija sv. Anastazije) te još jedan apokrif (Djela Andrije i
Mateja u gradu ljudoždera). Novopronađeni glagoljski fragmenti potkrepljuju i Štefanićevu
preipostavku da Pazinski fragmenti, u usporedbi s odgovarajućim tekstovima u drugim,
osobito ćirilskim rukopisima, upućuju na njihove »vrlo stare predloške koji svakako vode
u staroslavensko razdoblje, možda čak i moravski period«. Otkriće glagoljskoga teksta
crkvenoslavenske legende o sv. Anastaziji, makar vrlo manjkavoga i oš
pomoći u rasvjetljavanju pitanja izvomoga sl:
Pragu priprema novo kritičko izdanje.

Ključne riječi: Pazinski fragmenti, Nikodemovo evanđelje, Pasija sv. Anastazije, Djela
Andrije i Mateja u gradu ljudoždera

     

 

 

 

  

   

 

  

noga, može
jenskoga prijevoda te legende o kojoj se u

 

   

     

 

575