A. NAZOR, Tiskana glag. knjiga od Misala 1483, do Brozićeva brev, 1561. — SLOVO 34 (1984) sale). Ona je usporedila tekst prvotiska Misala iz 1483. s rukopisnim glagoljskim Misalom kneza Novaka iz 1368, za koji se otprije tvrdilo da je bio predložak štam- panome i pokazala da je Novakov misal uistinu poslužio kao glavni, ali ne i jedini, predložak štampanome.“ Naime, štampani Misal ima više tekstova nego Novakov, i to četiri mise i osam sekvencija. Dodane tekstove — mise i sekvencije — imaju istar- ski glagoljski rukopisni misali. Uz to kalendar Prvotiska ima istarske svetkovine (Mavra, npr-), među kojima je osobito karakteristična Prenesenie svetago Jeronima. 'Te svetkovine nema ni jedan tadašnji glagoljski ni latinski kalendar, pa njezino uno- šenje u štampani glagoljski Misal Marija Pantelić povezuje s Istrom, zapravo s istar- skom teorijom o podrijetlu sv. Jeronima, koja je tada bila aktualna i prema kojoj je sv. Jeronim rodom iz Istre (iz Zrenja kod Buzeta). Tada je u Istri bio i glavni predlo- žak Prvotiska — Misal kneza Novaka, koji su već 1405. Istrani otkupili za crkvu sv. Jelene u Nugli i za nj platili četrdeset i pet zlatnika. Polovinom 1482. Novakov se misal nalazio još u Istri — u Izoli. Tada je u nj žakan Juri iz Roča zapisao: Vita. Vita. Štampa naša gori gre tako 6 oću da naša gori gre .č.u.0.b. (=1482) m(ese)ca ijuna .i. i .e. (=26) d'ni to bć pisano v grade Izule to pisa Juri žakan iz' Roča b(og)» mu pomagai i v'sem ki mu dobro otć. Juri se, dakle, veseli napredovanju štampe. Za Istru govore i neki jezični podaci, pogotovo oni iz pučkog govornog sloja, koji je u tiskanom tekstu jače zastupljen nego u rukopisnim tekstovima misala. U Prvotisku se npr. često upotrebljava zamj. ja na mjestu gdje rukopisni imaju az; žakan mjesto djak; celov mjesto celovanije; va višnjih mjesto vispar, itd. »Jat« je često ostvaren sa e (beseda, svet, telo); u se zamjenjuje sa o (modar // mudar; modrost // mudrost; tropi // trupi; suprog // suprug; bodi // budi; bodite // budite; večero // večeru; Avgustino // Avgustinu). Ekaviziranje »jata« i zamjena samoglasnika u sa o karakte- ristične su osobine nekih istarskih govora.“ Ne zna se kolika je bila naklada Prvotiska (u 15. st. ona nije prelazila trista primjeraka za pojedine knjige).? Zna se da su sačuvani primjerci veoma rijetki, »rje- di od bijele vrane«, kako je zabilježio M. Bobrowski na vatikanskom primjerku. Mnogo je rjedi od Gutenbergove Biblije. Od glagoljskog Misala sačuvalo se samo jedanaest nepotpunih primjeraka i nekoliko fragmenata,* a od Gutenbergove Biblije * M. Pantelić, Prvotisak glagoljskog Misala iz 1483. prema Misalu kneza Novaka iz 1368. Radovi Staroslavenskog instituta, knj. 6, Zagreb 1967, 5-108. 4 M. Pantelić, 0. c., 73-74. -63. 7 H. Preser, 0. % A. Nazor, Zagreb — riznica glagoljice. Katalog izložbe. Zagreb 1978, 61. U članku A. A. Kruminga (v. ovdje, 234-235) takoder se navodi broj sačuvanih primjeraka najstarijih gla- goljskih knjiga, ali se ponekad razlikuje od mojega, jer je Kruming u sačuvane primjerke ubro- jio i one koji su navedeni u literaturi, premda danas nisu poznati.