A. NAZOR, Tiskana glag. knjiga od Misala 1483.do Brozićeva brev, 1561, — SLOVO 34 (1984)

Prvotisak glagoljskog Misala savršenošću slova i ljepotom tiska najljepša je od
svih štampanih glagoljskih knjiga. Štampan je dvobojno: crno-crveno, u svečanom
folio-formatu u dva stupca; upotrijebljene su dvije vrste slova (veća i manja), više
ligatura i kratica (ukupno 201 grafički znak; za štampanje Gutenbergove Biblije
upotrebljeno je 290 grafičkih znakova). Bogatstvom grafičkih znakova, izborom li-
gatura i kratica prvotisak Misala ide uz bok reprezentativnim glagoljskim rukopi-
snim misalima 14. i 15. stoljeća. Jednako kao u Gutenbergovoj Bibliji — u prvotis-
ku Misala inicijali nisu otisnuti, već je za njih ostao prazan prostor (u nekim su
primjercima inicijali ucrtani rukom naknadno, npr. u onima po kojima je izdan pre-
tisak 1971).? Jedna je stranica u Misalu ostala prazna da se na nju nalijepi drvorez
s raspećem (»kanonska slika«). Knjiga je imala 220 listova, a posljednji (220) list
je prazan. Veći dio knjige (75%) odštampan je na papiru s vodenim znakom volov-
ske glave s crtom i krunom među rogovima (vjerojatno njemačkog podrijetla). Dio
naklade odštampan je na pergameni (kao što je dio naklade Gutenbergove Biblije
odštampan na pergameni). Poput mnogih inkunabula glagoljski je Misal iz 1483.
štampan bez naslovne stranice. Na početku dolazi kalendar, a iza kalendara počinje
misalski tekst uvodnim riječima: Početie misala po zakonu rimskoga dvora, baš kao
u rukopisnim glagoljskim misalima. Završava kolofonom koji bilježi samo datum
svršetka tiskanja: Let& g(ospod)nihs .č.u.0.v. (=1483) m(čse)ca perv(a)ra d(s)ni .ib.
(=22) ti miš(a)li biše svršeni. U kolofonu se ne spominje ni mjesto, ni štamparija, ni
redaktor, što za inkunabule nije neobično, jer mnoge nemaju kolofona. Nisu pozna-
ti povijesni ni drugi materijalni podaci o redaktoru, štamparu i mjestu štampanja, pa
se ni poslije pet stoljeća ne zna gdje je knjiga štampana niti tko ju je štampao, prem-
da su mnogi pokušavali naći odgovor na ta pitanja. Već je Poljak Bobrowski 1820.
u svom (inače prvom) opisu knjige istakao da je djelo »tako reći zlata vrijedno« i
»da bi za povijest slavenskog tiska važnije bilo, da ono daje siguran podatak o mje-
stu gdje je tiskano, o osobi koja ga je priredila i o rukopisnom kodeksu prema ko-
jem je tiskano. Ali« — ističe Bobrowski — »početke mnogih stvari pokriva gusta ma-
gla«*

Ipak, dosadašnja su istraživanja uspjela pokazati da je tekst za tisak priprem-
ljen u Istri. Istarsku provenijenciju teksta pokazuju u prvom redu istraživanja dr
Marije Pantelić, poznatog stručnjaka za glagoljske liturgijske knjige (osobito za mi-

 

 

 

 

3 Misal po zakonu rimskoga dvora. Prvotisak: godine 1483. Pretisak: Zagreb, 1971. Uz
pretisak objavljene su studije o Misalu i iscrpna literatura o njemu. Poslije pretiska pronađen je
još jedan veći odlomak Misala, v. J. Tandarić, Još jedan odlomak prvotiska Misala iz 1483.
Slovo 25-26, Zagreb 1976, 389-39Ix Mali odlomak (dio lista 205) pronašao je A. A. Kruming,
v. ovdje, 235.

4 M. Bošnjak, Sačuvani primjerci prve hrvatske tiskane knjige. Slovo 6-8, Zagreb 1957,
306.

8