SLOVO, sv. 34 (1984), 7-16, Zagreb 1984, UDK: 808.101:093/094:003.349.1 TISKANA GLAGOLJSKA KNJIGA OD PRVOTISKA MISALA 1483. DO BROZIĆEVA BREVIJARA 1561. Anica NAZOR, Zagreb Štamparsko umijeće Johannesa Gutenberga iz Mainza proširilo se svijetom »poput vatre«, pa se već u Gutenbergovu stoljeću štampalo u dvjesta šezdeset evropskih gra- dova.! U Gutenbergovu stoljeću štampana je (1483) i prva hrvatska knjiga: glagolj- ski Misal po zakonu rimskoga dvora. Doduše, prije Misala štampan je u Rimu (1474) latinski govor Nikole Modruškog, koji je on držao u povodu smrti kardinala P. Riari- ja. Ali glagoljski je Misal prva knjiga štampana na vlastitom liturgijskom (crkvenosla- venskom) jeziku i k tome na vlastitom (glagoljskom) pismu, pa se s pravom smatra hrvatskim prvotiskom. U tom smislu Misal je i najstarija štampana južnoslavenska knjiga, a po tome što je štampan glagoljicom Misal je i prva i najstarija knjiga štam- pana slavenskim pismom. Stoga je petstota obljetnica glagoljskog Misala ujedno i petstota obljetnica slavenskog tiska uopće.? Poznato je da prve tiskane knjige u svemu nasljeduju srednjovjekovne rukopi- se, čak i u pojedinostima: upotrebljavaju skraćenice (skraćeno pisanje riječi), liga- ture; štampaju se na pergameni i na papiru, raspored stranice im je isti kao u ruko- pisima, pa su neke štampane knjige upadljivo nalik na srednjovjekovne pergamentne kodekse. Pojedine po ljepoti ne zaostaju za iluminiranim rukopisima, npr. Guten- bergova četrdesetdvoredna Biblija. Štampana u dva dijela u svečanom folio-forma- tu, gotičkim pismom kakvim su pisani raskošni obredni rukopisi, na 1280 stranica (razdijeljenih u dva stupca) od kojih je »jedna ljepša i savršenija od druge«, Guten- bergova je Biblija i danas »jedna od najljepših knjiga«. S Gutenbergovom Biblijom počinje novo doba u kulturnoj povijesti čovječanstva, a s glagoljskim Misalom počinje novo doba u kulturnoj povijesti Hrvata i Slavena uopće. 1 H. Preser, Johannes Gutenberg. Štamparsko umijeće mijenja svijet. Katalog izložbe. Izložbu priredio Institut fir Auslandsbezichungen, Stuttgart 1968, 4-47, ? A. A. Kruming, Inazonuveckuii muccan 1483 2. (K S00-16TWIO CIABAHCKOTO KHHTO- :HHTA. Hecnenopaiia H Marepnani, CGopiink XLVI) Mocxsa 1983, 141-144. 7