OCJENE 1 PRIKAZI SLOVO 65 (2015)

starijim publikacijama. Objašnjena su i pravila preslovljavanja — O nekim
pitanjima transkripcije i transliteracije (6), razriješene su Kratice (7-8), te
-je donijeta kratka sinteza o njezinu životu i radu u prilogu Marija s. Agnezija
Pantelić (1915.2008.) (9-10), i to prema nekrolozima akad. Anice Nazor
(Slovo 59, 2009) i akad. Stjepana Damjanovića (Croatica Slavica ladertina
5, 2010) te govorima s. M. Ancille Zrinšćak, akad. Anice Nazor, akad. Ivana
Goluba i akad. Josipa Bratulića održanima na pokopu (Naš vjesnik: Glasilo
Družbe sestara milosrdnica, 2008, 2-4).

U radu flementi bizantske himnologije u hrvatskoglagoljskom himnu
Hr št'v škr še iz mrtvih" (12-27) Marija Pantelić odredila je strukturu himna
i provela sadržajnu analizu, istražila jezične izražajne mogućnosti, odredila

 

liturgijsko mjesto, vrijeme oblikovanja i autora toga hrvatskoglagoljskoga
uskrsnoga himna. Njezinim se rezultatima podupire mišljenje da su pro-
tjerani učenici solunske Braće mogli doći iz Venecije na bizantski teritorij
kvarnerskih otoka i Dalmacije, a to potvrđuje činjenica da upravo to pod-
ručje obiluje glagoljskim rukopisima i natpisima. Otok Krk čuvao je najsta-
rije glagoljske fragmente: Kločev glagoljaš i Grškovićev apostol. Također
su baš u vrbničkim glagoljskim brevijarima umetnute u brevijarske oficije
najstarije slavenske književne vrste iz pera Klimenta Ohridskoga: Pohvala
Ćirilu u trećoj varijanti službe u čast sv. Braće u Brevijaru vrbničkog popa
Mavra iz 1460. Autorica je zaključila da je taj uskrsni himan oblikovan od
istočnih himnodijskih elemenata u III. vrbničkom brevijaru iz 15. stoljeća.
Pjevao se do 18. st. na Uskrs uz ljubljenje križa.

Autoričin se izraz nije zaustavljao na znanstvenom diskursu, nego je če-
sto govorila toplo i s uvjerenjem o izrazima bogoštovlja u kojem je i sama
rado i redovito sudjelovala. Obradila je dvije stare pjesme kojima se pobož-
ni puk uživljavao u Kristovu muku i uskrsnuće, i koje su odražavale unutar-
nji život svega kršćanstva. U članku Melodijski arhaizmi uskrsnog ciklusa
u glagoljskim kodeksima? (28-36) kaže: »Skladom razuma i srca ižarivale
su njihovu dubinu, srdačnost, nekićenu jednostavnost koja sve privlači pa
su one ostale pjesme sviju. Njihova je pak istina i žar pobožnosti ispunjala
i usrećivala ljudska srca, dizala tužan duh prema nebeskoj radosti, ohrabri-

 

7, 1967, 37-59.
*_ Litterae Slavicae Medii Aevi Francisco Mareš sexagenario oblatac, Sagners. Slavistische
Sammlung, Bd. 8 Miinchen 1985, 263-274.

193