OCJENE 1 PRIKAZI SLOVO 65 (2015) starijim publikacijama. Objašnjena su i pravila preslovljavanja — O nekim pitanjima transkripcije i transliteracije (6), razriješene su Kratice (7-8), te -je donijeta kratka sinteza o njezinu životu i radu u prilogu Marija s. Agnezija Pantelić (1915.2008.) (9-10), i to prema nekrolozima akad. Anice Nazor (Slovo 59, 2009) i akad. Stjepana Damjanovića (Croatica Slavica ladertina 5, 2010) te govorima s. M. Ancille Zrinšćak, akad. Anice Nazor, akad. Ivana Goluba i akad. Josipa Bratulića održanima na pokopu (Naš vjesnik: Glasilo Družbe sestara milosrdnica, 2008, 2-4). U radu flementi bizantske himnologije u hrvatskoglagoljskom himnu Hr št'v škr še iz mrtvih" (12-27) Marija Pantelić odredila je strukturu himna i provela sadržajnu analizu, istražila jezične izražajne mogućnosti, odredila liturgijsko mjesto, vrijeme oblikovanja i autora toga hrvatskoglagoljskoga uskrsnoga himna. Njezinim se rezultatima podupire mišljenje da su pro- tjerani učenici solunske Braće mogli doći iz Venecije na bizantski teritorij kvarnerskih otoka i Dalmacije, a to potvrđuje činjenica da upravo to pod- ručje obiluje glagoljskim rukopisima i natpisima. Otok Krk čuvao je najsta- rije glagoljske fragmente: Kločev glagoljaš i Grškovićev apostol. Također su baš u vrbničkim glagoljskim brevijarima umetnute u brevijarske oficije najstarije slavenske književne vrste iz pera Klimenta Ohridskoga: Pohvala Ćirilu u trećoj varijanti službe u čast sv. Braće u Brevijaru vrbničkog popa Mavra iz 1460. Autorica je zaključila da je taj uskrsni himan oblikovan od istočnih himnodijskih elemenata u III. vrbničkom brevijaru iz 15. stoljeća. Pjevao se do 18. st. na Uskrs uz ljubljenje križa. Autoričin se izraz nije zaustavljao na znanstvenom diskursu, nego je če- sto govorila toplo i s uvjerenjem o izrazima bogoštovlja u kojem je i sama rado i redovito sudjelovala. Obradila je dvije stare pjesme kojima se pobož- ni puk uživljavao u Kristovu muku i uskrsnuće, i koje su odražavale unutar- nji život svega kršćanstva. U članku Melodijski arhaizmi uskrsnog ciklusa u glagoljskim kodeksima? (28-36) kaže: »Skladom razuma i srca ižarivale su njihovu dubinu, srdačnost, nekićenu jednostavnost koja sve privlači pa su one ostale pjesme sviju. Njihova je pak istina i žar pobožnosti ispunjala i usrećivala ljudska srca, dizala tužan duh prema nebeskoj radosti, ohrabri- 7, 1967, 37-59. *_ Litterae Slavicae Medii Aevi Francisco Mareš sexagenario oblatac, Sagners. Slavistische Sammlung, Bd. 8 Miinchen 1985, 263-274. 193