OCJENE 1 PRIKAZI SLOVO 65 (2015) vala i pobjeđivala. Tako su odjeci stare i tako ljudske Marijine tužaljke i u verziji njezina, “Gospina plača' i različite varijante uskrsnoga staroga tropa- ra postali najveći dobrotvori čovječanstva.« Marija Pantelić uvijek je rješavala najteža pitanja hrvatskoglagoljske tra- dicije. Tako je u članku Zadar na razmeđu glagoljskog juga i sjevera s ob- zirom na liturgijske kodekse 11.-15. stoljeća? (37-46) zaključila: »Upravo pojava istih molitvenih formulara u zapadnim latinskim sakramentarima od 8. do 10. st. u zadarskim benediktinskim molitvenicima i u glagoljskom Sinajskom euhologiju iz 11. st., uvrštenih u pripravni dio istočne liturgi- je, upućuje na zajedničku zapadnu latinsku baštinu Zadra i glagoljaškoga juga. Prema tome možemo dati srednjovjekovnom Zadru ulogu razmeđa: 1) s glagoljskim jugom, s kojim ga vežu zajednički latinski liturgijski tekstovi, uglavnom benediktinskog podrijetla, i 2) s glagoljskim sjeverom, kojemu Zadar postaje izvorištem liturgijskih predložaka za starije i kasnije plenar- ne misale i brevijare od 13. do 15. st.« U njezinu se članku Odraz sredine u hrvatskoglagoljskim liturgijskim kodeksima 14. i 15. stoljeća! (47-52), vidi kako suvereno vlada hagiografskim podatcima i s lakoćom primjenjuje život svetih na lokalnu povijest: »Osim lokalnoga kulta dalmatinskih sve- taca u pojedinom gradu te jadranske regije gdje se častila uspomena muče- ničke smrti sv. Dujma, solinskoga biskupa, ili djelovanja sv. Ivana biskupa u Trogiru, sv. Donata u Zadru, sv. Asela i Ambroza u Ninu, ili su se po- nosili relikvijama sv. Krševana i sv. Šimuna u Zadru kao i ostalih svetaca čija se imena apostrofiraju u zadarskim litanijama svih svetih, iluminaci- ja Hrvojeva misala čuva dragocjene arhitektonske srednjovjekovne oblike Dioklecijanove palače s tornjem splitske katedrale sv. Duje (Sihar, Naim). Na izgradnji tornja materijalno je sudjelovala i sicilska kraljica Marija, žena Karla II. Anžuvinca i majka sv. Ljudevita, franjevca i tuluškog biskupa, koji također ima svoju minijaturu u tom kodeksu.« Kad je došla u doticaj s teorijom Vasila Jončeva o postanku glagoljice, razmišljala je o rozeti iz koje proizlaze glagoljska slova i prikupljala podatke više godina dok konačno nije obradila i objavila starokršćanske monograme u članku Starokršćanski monogrami i glagoljske sigle u Hrvatskoj* (53-65). > _Iskoni be slovo. Zbornik radova ..., Zagreb 2001, 101-111 + Slovo 21, 1971, 324-332. *_ Croatica 42-44, 1995-1996, 323-346. 194