stoli Ciril i Metod jedan i drugi obred, latinski i grčki, prema posebnim odno- вајеш, u kojih su živili slavenski narodi^ kojim su propovjeđali blagovjest. Tako misli i Dominik Bartolini, svećenik naslova / * sv. Marka, kardinal sv. rimske crkve i ^ ^ • / ^ ^ načelnik skupa obreda, na strani 140. ^'*^<^ opazka 1. njegove knjige „Memorie sto- CL^i^. rico-critiche-archeologiche dei Santi Cirillo • ^ e Metodio, Roma, Tipografia Vaticana f v у 1881.", posvećene slavenskim hodočast- * ^''^^i^-'nikova i izdane poticajem -eej*ie«ga^ pape Xie-^ <^ Lava XIII., e da se objave listiR^.na kojih aM^u) se temelji enciklika .Grande'munus". '^ Jezik u liturgijskih knjigah u naših stranah je „staro-sloveneki" „hrvatske re* <n \ cenzije", kako kažu filolozi, a dr. У. Jagić г fCô t? u svojem djelu: »Glagolitica" II., »ociena QfyTv^jtujnovoodkritih fragmenata", tiskanom u Beču 'po carskoj akademiji kod F. Тетрвку, 1890. etr. 2. i 3., zove ga .hrvatska re cenzija staroslavenskoga jezika" i ;,etaro> slavonski jezik u hrvateki provedenoj re cenziji." Pismena, kako bi rečeno, su glagolj ska, a obred čisto i izključivo latinski, tako da su knjige naprosto prevod latin skih liturgijskih knjiga, i jesu i ZOTU se u cielom obsegu rieći r i m s k i misal, bre- •ir i ritual. Tako nose misal i brevir na čelu najprije latinski „Missale^ f odnosno