stoli Ciril i Metod jedan i drugi obred, 
latinski i grčki, prema posebnim odno-
вајеш, u kojih su živili slavenski narodi^ 
kojim su propovjeđali blagovjest. Tako 
misli i Dominik Bartolini, svećenik naslova 
/ * sv. Marka, kardinal sv. rimske crkve i 
^ ^ • / ^ ^ načelnik skupa obreda, na strani 140. 
^'*^<^ opazka 1. njegove knjige „Memorie sto-
CL^i^. rico-critiche-archeologiche dei Santi Cirillo 
• ^ e Metodio, Roma, Tipografia Vaticana 
f v у 1881.", posvećene slavenskim hodočast-
* ^''^^i^-'nikova i izdane poticajem -eej*ie«ga^ pape 
Xie-^ <^ Lava XIII., e da se objave listiR^.na kojih 
aM^u) se temelji enciklika .Grande'munus". 
'^ Jezik u liturgijskih knjigah u naših 
stranah je „staro-sloveneki" „hrvatske re* 
<n \ cenzije", kako kažu filolozi, a dr. У. Jagić 
г fCô t? u svojem djelu: »Glagolitica" II., »ociena 
QfyTv^jtujnovoodkritih fragmenata", tiskanom u Beču 
'po carskoj akademiji kod F. Тетрвку, 
1890. etr. 2. i 3., zove ga .hrvatska re­
cenzija staroslavenskoga jezika" i ;,etaro> 
slavonski jezik u hrvateki provedenoj re­
cenziji." 
Pismena, kako bi rečeno, su glagolj­
ska, a obred čisto i izključivo latinski, 
tako da su knjige naprosto prevod latin­
skih liturgijskih knjiga, i jesu i ZOTU se 
u cielom obsegu rieći r i m s k i misal, bre-
•ir i ritual. Tako nose misal i brevir na 
čelu najprije latinski „Missale^ f odnosno