Ricerche Slavistiche 2 (48), 2004: 5-28 >VESNA BADURINA-STIPČEVIĆ LEGENDA DE PATRAS (LEGENDA O SV. ANTUNU OPATU) U HRVATSKOGLAGOLJSKIM BREVIJARIMA Hrvatska srednjovjekovna književnost, poput drugih srednjovjekov- nih literatura, posjeduje hagiografskomonaške tekstove, koji sadrže opise života prvih pustinjaka i pustinjakinja, njihove anegdote i mu- dre izreke. Pustinjačke legende nastale su u prvim stoljećima poslije Krista na kršćanskome Istoku, u Egiptu, Siriji i Palestini, ali su se ubrzo raširile i na Zapad i razgranale u brojnim i različitim obradama. Osobito su bile popularne Virae Patrum, kompilacijske zbirke živo- topisa egipatskih pustinjaka raznih autora, koje poznaje i hrvatska evnost.! Tako se Jeronimove latinske legende Vira s. Pauli pri- mi eremitae (Legenda o sv. Pavlu Pustinjaku) i Vita s. Hilarionis ab- batis (Legenda o sv. Hilarionu Opatu) čitaju u hrvatskocrkveno- slavenskom prijevodu u brojnim glagoljskim brevijarima.? Legenda o sv. Pavlu Pustinjaku potvrdena je i u prijevodu s grčkoga jezika u glagoljskim zbornicima 15. i 16. stoljeća.3 U latiničkom zborniku iz 17. stoljeća nalaze se legende o sv. Barlaamu i Josafatu, sv. Abraha- mu remeti, kao i legende o pustinjakinjama, sv. Mariji grešnici, sv. (!) Usp. I. Petrović, Hrvatska i europska hagiografija. — In: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, Srednji vijek i renesansa, II, Zagreb 2000, str. 336- 337 (2) Cjelovita legenda o sv. Pavlu Pustinjaku potvrdena je u rukopisnom /f, Novljanskom brevijaru iz 1495. g. i u tiskanim brevijarima, Baromićevu iz 1493. g. i Brozićevu iz 1561. g. Tekstovi su kritički izdani u: V. Badurina-Stipčević, Hrvatskoglagoljska legenda o sv. Pavlu Pustinjaku, Zagreb 1992. Samo nekoliko glava životopisa sv. Hilariona Opata čita se u sanktoralu sedamnaest brevijara iz razdoblja od 14. stoljeća do 1561. g. Usp. V. Badurina-Stipčević, Legenda 0 sv. Hilarionu Opatu u hrvatskoglagoljskim brevijarima, “Slovo" (u tisku). (2) Usp. V. Badurina-Stipčević, Hrvatskoglagoljska legenda, cit., str. 28-53.