SLOVO, sv. 44-46 (1994-'96), 63-83, Zagreb 1996. UDK: 808.101:226;091

SAMOBORSKI FRAGMENT GLAGOLJSKOGA
BREVIJARA

Marinka ŠIMIĆ, Zagreb

U Knjižnici Franjevačkoga samostana u Samoboru čuva se glagoljski frag-
ment — dvolist koji je služio kao omot neke knjige. Danas je uokviren kao slika
i visi na zidu u Kn i. O njegovu podrijetlu, odnosno načinu na koji je
dospio u Samobor, za sada malo što možemo reći. Po tome što je lijepo
uokviren može se zaključiti da je netko od bibliotekara — franjevaca svakako
znao za njegovu vrijednost. Spomenimo da je župa Okić u samoborskom kraju
(Sv. Marija) od 1500. do 1650. g. bila glagoljaška i da je izdavala glagoljske
isprave (jedna je iz 1505. g.). Možda bi naš fragment mogao potjecati iz te
župe, ali za sada nemamo podataka koji bi mogli potvrditi takvu vezu. U
samoborskoj okolici, u Kotarima, u samostanu Sv. Leonarda iz 16. stoljeća
nalazi se nepotpun primjerak glagoljskoga Propagandinoga izdanja: Levako-
vićev brevijar (časoslov) iz 1648. g. — kako ga je identificirala dr. Anica Na-
zor. Brevijar je vlasništvo fra Rudija Jeraka koji ga je naslijedio i donio sa
sobom iz rodnoga Debeljaka kod Zadra. Samostan Sv. Leonarda je imao
bogatu knjižnicu, koja je u 18. st. dijelom prenesena u Franjevački samostan u
Samobor.

Pokušat ću na temelju paleografskih karakteristika pisma, i analize jezika
opisati i datirati Samoborski glagoljski fragment (dalje FgSmb), te ću objaviti
njegov tekst u latiničnoj transliteraciji.

Opis: Pergament je dosta oštećen: gornji rub dvolista je odrezan, tako da
manjkaju najmanje dva retka teksta, također je oštećen i desni rub dvolista,
odnosno f.1, što se odrazilo i na veličinu fragmenta: f.1: 21:14,5 cm, f.2: 21:16
cm. Tekst je pisan u dva stupca: unutrašnji: 17:6,5 cm, vanjski: 17:6 cm, odno-
sno širina stupaca 1b i 1c je 5,5 cm zbog oštećenja. Slova su veličine S mm.

Pismo: Pismo našega fragmenta je ustavno (liturgijsko) pismo kojim su
pisani mnogi hrvatskoglagoljski liturgijski kodeksi, s elementima slobodnijih

63