SLOVO, sv. 44-46 (1994-'96), 63-83, Zagreb 1996. UDK: 808.101:226;091 SAMOBORSKI FRAGMENT GLAGOLJSKOGA BREVIJARA Marinka ŠIMIĆ, Zagreb U Knjižnici Franjevačkoga samostana u Samoboru čuva se glagoljski frag- ment — dvolist koji je služio kao omot neke knjige. Danas je uokviren kao slika i visi na zidu u Kn i. O njegovu podrijetlu, odnosno načinu na koji je dospio u Samobor, za sada malo što možemo reći. Po tome što je lijepo uokviren može se zaključiti da je netko od bibliotekara — franjevaca svakako znao za njegovu vrijednost. Spomenimo da je župa Okić u samoborskom kraju (Sv. Marija) od 1500. do 1650. g. bila glagoljaška i da je izdavala glagoljske isprave (jedna je iz 1505. g.). Možda bi naš fragment mogao potjecati iz te župe, ali za sada nemamo podataka koji bi mogli potvrditi takvu vezu. U samoborskoj okolici, u Kotarima, u samostanu Sv. Leonarda iz 16. stoljeća nalazi se nepotpun primjerak glagoljskoga Propagandinoga izdanja: Levako- vićev brevijar (časoslov) iz 1648. g. — kako ga je identificirala dr. Anica Na- zor. Brevijar je vlasništvo fra Rudija Jeraka koji ga je naslijedio i donio sa sobom iz rodnoga Debeljaka kod Zadra. Samostan Sv. Leonarda je imao bogatu knjižnicu, koja je u 18. st. dijelom prenesena u Franjevački samostan u Samobor. Pokušat ću na temelju paleografskih karakteristika pisma, i analize jezika opisati i datirati Samoborski glagoljski fragment (dalje FgSmb), te ću objaviti njegov tekst u latiničnoj transliteraciji. Opis: Pergament je dosta oštećen: gornji rub dvolista je odrezan, tako da manjkaju najmanje dva retka teksta, također je oštećen i desni rub dvolista, odnosno f.1, što se odrazilo i na veličinu fragmenta: f.1: 21:14,5 cm, f.2: 21:16 cm. Tekst je pisan u dva stupca: unutrašnji: 17:6,5 cm, vanjski: 17:6 cm, odno- sno širina stupaca 1b i 1c je 5,5 cm zbog oštećenja. Slova su veličine S mm. Pismo: Pismo našega fragmenta je ustavno (liturgijsko) pismo kojim su pisani mnogi hrvatskoglagoljski liturgijski kodeksi, s elementima slobodnijih 63