SSLOVO, sv. 39-40 (1989-1990), 87-125, Zagreb 1990. UDK: 801.73:34(094):808.101 NEKE JEZIČNO-STILSKE ZNAČAJKE VINODOLSKOGA ZAKONA (1288) 1 KRČKOGA (VRBANSKOGA) STATUTA (1388) Eduard HERCIGONJA, Zagreb Antun Mažuranić zacijelo nije ni slutio da svojim izdanjem teksta Vinodolskog zakona u 3. knjizi Vrazova Kola god. 1843.' začinje intenzivan, po posljedicama dalekosežan, proces buđenja interesa za pravne i povijesne — prvenstveno srednjo- vjekovne — spomenike čije će prikupljanje i istraživanje nakon točno dvadeset go- dina doseći apogej u Kukuljevićevoj — i po današnjim mjerilima monumentalnoj — zbirci Acta croatica, Listine hrvatske I. Znakovito je, i u stvari duboko logično, da čitav taj napor jednoga kruga vode- ćih hrvatskih intelektualaca oko otimanja zaboravu pravnih i povijesnih spisa na narodnom jeziku, njihova vraćanja u život kao predmeta znanstvene obrade, svojim početkom pada u vrijeme uspona preporodnih zanosa, nastavlja se u periodu njiho- va sloma 1848. i traje s povećanim intenzitetom upravo u S0-im godinama pred- stavljajući tako svojevrstan vid duhovne protuteže i otpora apsolutističko-germani- zatorskoj političkoj stvarnosti Bachova režima. Izdanja tih tekstova — kao i uteme- ljenje Družtva za jugoslavensku povestnicu i starine (1850) i Kukuljevićeva Arkiva (1851) — bila su u tadašnjim uvjetima nedvojbeno jedan od relevantnih činitelja djelovanja na javnost, element konstituiranja 'povijesne svijesti' shvaćene kao agens očuvanja nacionalnog identiteta i opstojnosti. Na drugoj pak strani sve ono što su Antun i Ivan Mažuranić, Matija Mesić, Šime Ljubić, Ante Starčević, Emanuel Sladović, Ivan Črnčić, Franjo Rački, Vatro- slav Jagić i Ivan Kukuljević objavili (pretežito u Kukuljevićevu Arkivu) tijekom te prve faze (1843-1863) istraživanja korpusa hrvatskih glagoljskih i zapadnoćiriličkih, bosaničkih, zakona, statuta, razvodnih isprava i listina, pružalo je mladom Jagiću — književnom povjesniku bogatu građu za njegov uvijek neprijeporno argumentiran, 14. Mažuranić, Vinodolski zakon od Ičta 1280, Kolo 3, Zagreb 1843, 50-97. U II. knjizi svoga Arkiva za povčstnicu jugoslavensku (Zagreb, 1852), Ivan Kukuljević izdaje Statut oto- ka Krka (281-296). 87