FILOLOGIJA, KNJIGA 14, ZAGREB 1986. YU ISSN 0449—363X UDK_808.101:886.2—02 Izvorni znanstveni članak Primljeno 10/1986. EDUARD HERCIGONJA ACTA CROATICA KAO PREDMET KNJIŽEVNOMEDIEVISTIČKOG STUDIJA (I) — a) uvodna razmatranja o problemu — b) arenga u listinama 15. stoljeća »... razborit način pravnog raspravljanja, krasno u narodnom duhu a opet juridičkom punoćom sastav- ljeno pripoviedanje stvari, te obilat i razgovietan jezik — to su liepa svojstva naših glagotskih istina ... Za nas... važni su ovi spomenici radi kukture i knji- ževnosti naroda.« (Vatroslav Jagić, 1867) a) U predgovoru svom izdanju Istarskog razvoda, Ante Starčević upo- zorava kako »Spomenik ovaj nije samo zato zlamenit što se iz njega jasno vidi, da je kod otacah naših jezik hervatski bio sasvim služben, a ne samo služben nego i diplomatički — još onda kad mnogi zapadni na- rodi nisu ni mislili, da bi svoj na to veličanstveno mesto uznčli... on dokažuje koliki je bio kod otacah naših hervatski narodni ponos, kome kod nas ni traga nei! .«\ Shvaćena u kontekstu jednog teškog povi- jesnog razdoblja obilježenog porazima: slomom ilirskih, preporodnih vizif'a i četrdesetosmaških političkih ideala, oktroiranim ustavom te, na- posljetku, Bachovom apsolutističko-germanizatorskom opresijom, ova prosudba kulturnopovijesnog značenja jednog od kapitalnih izvora za hrvatsku srednjovjekovnu pravnu, kulturnu i — kako danas vidimo — književnu povijest, intonacijom je svoje poruke višestruko znakovita. Navedeni odlomak ne ipotvrđuje, naime, samo postojanje meutmule ma- cionalne samosvijesti koja crpi snagu iz veličine prošlosti i (hiper)kritički upozorava na rezignaciju u sadašnjosti već, istodobno, djeluje i kao po- sredan izraz otpora odnosima što se nasilno konstituiraju na svim ra- zinama javnog života — od one političko-administrativne ili društveno- -gospodarske do znanstvene i kulturne. U situaciji u kojoj ».... su nam tučinci istu živu žicu naše povčstnice silom presčći... namčravali«?, za hrvatsku inteligenciju upravo ta nacionalnoromantičarski mitizirana i | Isp. Arkiv za povšstnicu jugoslavensku II, Zagreb, 1852, str. 227—228. * Iz Predgovora Ivana Kukuljevića prvoj knjizi Arkiva (12. II 1851.) 109