Povijest biskupija Senjske i Modruške ili Krbavske 1. SREDNJI VIJEK" Biskupije Senjska i Modruška ili Krbavska postojale su kao samostalne cr- kvene jedinice do 1969, kad je bulom pape Pavla VI. "Coetu instante" na- pravljena druga upravna podjela i razgraničenje: osnovana je Riječko-senjska nadbiskupija, koja je uz dotadanji hrvatski dio Riječke biskupije, područje za- padno od Rječine, obuhvatila i cjelokupno područje biskupija Senjske i Mo- druške ili Krbavske, od Rječine pa na jug do Zrmanje. U srednjem vijeku nijedan dio Riječke biskupije nije nikada bio u sastavu biskupija Senjske od- nosno Modruške ili Krbavske. Zato nas za srednji vijek to područje ne zani- ma. Grad Rijeka s Drenovom došao je pod upravu senjsko-modruškog biskupa tek 1787. godine. To znači da je Rijeka tek od biskupa Ježića (1789-1833) prisutna u izvješćima ad linina Rijeka se u nalazila unutar Pulske biskupije, čabarski kraj pripadao je jedno vrijeme Akvilejskoj patrijaršiji, kraj oko današnjeg Generalskog Stola, kao i kraj sjeverno od Slunja, bili su u Zagrebačkoj biskupiji; područje Zavalja, Do- njeg Lapca i Srba bilo je u Kninskoj biskupiji, a kraj oko Gospića i sve prema jugu bio je u Ninskoj biskupiji. U istoj biskupiji bio je i srednjovjekovni Bag (Karlobag)." 'Time smo pokazali pripadnost rubnih dijelova današnje Riječko-senjske nadbiskupije. Unutar tih rubova nalazile su se Senjska i Krbavska (nakon 1460. Modruška) biskupija. Od Senjske se biskupije 1460. odcjepljuje privre- meno Otočka biskupija, koja će jedva zaživjeti kao samostalna biskupija, a na- kon 1534. više se i ne spominje. Ovdje nije obradena sva crkvena problematika toga područja u srednjem vijeku. Naglasak je stavljen na crkvene ustanove, ponajviše na biskupiju, stol- ne i zborne kaptole, na redovničke zajednice i župe te njihove crkve. Najstarije poznato biskupsko sjedište na ovim prostorima jest Senj. Ondje se spominje biskup već početkom 5. stoljeća. Sačuvano je, naime, pismo pape " _Još među povjesničarima nije došlo do zajedničkog stava o tome kada počinje, a kada završava srednji vijek. Mišljenja o tome rasporedena su od početka 14. stoljeća, pa do Francuske re 1789. godine. U ovom radu prikazat ću unutar srednjeg vijeka i biskupijske ustanove 16. stoljeća. One, doduše, vremenski pripadaju novom vijeku, ali budući da su upravo u to vrijeme mnoge stednjovjekovne biskupijske ustanove nastradale, uključio sam njihovo trajanje u srednji vijek. #\Više o tome v. niže u dijelu Područja koja su u srednjem vijeku pripadala drugim biskupijama. 21