jezika i privatno-pravnih odnošaja, obširnije pretresene. Ne vjeruje
li pisac n. pr. u citate razvoda istranskoga, odakle se dade dokazati,
da je bivalo glagolskih listina već u 11. vieku?

Štujuć dakle u punoj mjeri pomnju i točnost, kojom je sasta-
vljeno Ljubićevo 'Ogledalo', ne bih mogao ipak priznati, da je već
tim zadaća 'književne' poviesti riešena, što dakako ni sam pisac ne
misli. Ja shvaćam taj predmet sasvim drugojačije, ali sam njegovoj
težkoći na toliko osvjedočen, da se ne bih osjećao jošter dovoljno
spremnim za tolik posao. I to je razlog, zašto od čitatelja Ljubićeva
"Ogledala' ištem, da bude pravedan, i da mu nedostatke dobrohotno
izpriča, kao što nisam ja, nadam se, nigdje samo prigovarao, već
svagdje netočno zamjenjivao točnijim i pogrješno izpravljao u
bolje.«t

To bolje u svakom pogledu jest njegova Historija književnosti
maroda hrvatskoga ili srpskoga, izašla već 1867. godine zasnovana
na širokom vrednovanju zapisane riječi, bez obzira na namjenu i
— u povijesti — funkciju zapisanoga, s dobrim poznavanjem temelj-
ne problematike povijesti književnosti koja treba pratiti tekstove
u razvojnom (: jezičnostvaralačkom) slijedu, s čvrstom usađenošću
u problematici komparativnoga istraživanja tekstova, posebice onih
kojima smo obogaćivali susjede, ili bili od njih obogaćivani. Po
svojoj otvorenosti gledanja, svježini pristupa i zrelosti spoznatoga
(naravno: u svome vremenu), Jagićeva povijest književnosti, po me-
todološkim zasadama, ni danas nije mnogo izgubila na svojim te-
meljnim vrednotama.

'Ne ćemo se zadržavati na ocjeni Jagićeve Historije kn;
Ona je izvršila u mnogom pogledu svoju pionirsku misiju. Istaći
ćemo radije one momente iz te povijesti književnosti, koji kao da
su kasnije postali sporni. To je pitanje vrednovanja pravnopovijesnih
spomenika. Jagić je, vjerojatno prvi u slavenskom svijetu, spoznao
ne samo društveno-političku, pravnu i povijesnu vrijednost naših
starih pravnih tekstova, nego je prvi uvidio i spoznao književno-
-estetsku vrijednost hrvatskih spomenika prava, te pokušao značenje
i osobitosti tih spomenika, iako s primjesom romantičarskoga raspo-
loženja, objasniti, utvrditi i valorizirati.

 

* Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske. Na proučavanje mladeži
nacrtao prof. Ššime Ljubić, Knjiga I, Jagićeva recenzija u Književniku,
Časopisu za jezik i poviest hrvatsku i srbsku i prirodne znanosti, 11/1865., str.
566—572.

365