OCJENE 1 PRIKAZI SLOVO 59 (2009)

koji je počeo proučavati nakon zamolbe da napiše kritiku o Bezsonovu radu
o Križaniću. Djelo Život i rad Jurja Križanića objavio je 1917. o tristotoj
godišnjici Križanićeva rođenja, nakon punih 45 godina skupljanja građe.
Autorica napominje kako je Jagić Križanića smatrao velikom osobnošću, te
da je upravo Jagić postavio temelje istraživanju Križanićeva djela, dodajući
i sažet opis kritika Jagićevih suvremenika o spomenutom Jagićevu djelu.

'Nina ALEKSANDROV-POGAČNIK u prilogu Vatroslav Jagić između
filologije i metodologije uspoređuje Jagićeva književnopovijesna i jeziko-
slovna znanstvena istraživanja.

Jagićevim doprinosom muzikološkim temama bavi se Gorana DOLINER
u prilogu Jagićev Archiv fiir slavische Philologie i prilozi za povijest hrvat-
ske glazbe.

Za razliku od zbornika iz 1986. godine, u kojemu je obuhvaćeno šire
tematsko područje, u ovome su se zborniku autori usredotočili na pojedine
segmente njegova obimna rada. Govoreći o Jagićevoj znanosti, ali i o nje-
govu životu u mnogim prilozima, tj. posezanjem za biografijom, privatnom
i službenom korespondencijom, pismohranom, podjednako novinskim član-
cima i studijama, autori su pridonijeli rasvjetljavanju Jagićeva lika i djela,
otvarajući pritom mnogo tema koje tek čekaju svoje istraživače.

ANDREA RADOŠEVIĆ

  

ANICA NAZOR, Knjiga o hrvatskoj glagoljici: »Ja slovo znajući govorim
... 4, priredili Srećko Lipovčan i Zlatko Rebernjak, Erasmus naklada, Zagreb
2008., 160 str.

I uz to što se posljednjih godina na hrvatskoj filološkoj sceni pojavljivao
znatan broj likovno bogatih monografija koje su — u užem ili širem opsegu

obuhvaćale (i) glagoljaški korpus, knjiga akademikinje Nazor »Ja slovo
znajući govorim...« zaslužuje višestruku pozornost — kako zainteresiranih
laika, tako i stručnjaka koji smatraju nužnim da se spoznaje važne za kulturu
nekog naroda, u tom narodu učine poznatima. Ona je očekivan odgovor, i
to iz naših najviših strukovnih krugova, na velik interes među »širom publi-
kom« prema glagoljskomu pismu, kao važnu nacionalnoidentifikacijskomu
znaku, naglašene vizualne atraktivnosti i zanimljive »šifriranosti« (prema
srednjovjekovnim grčkim /orto/grafijskim načelima i grafičkoj originalnosti

375