Antonija Zaradija Kiš, Zagreb Juraj Slovinac (Georges d'Esclavonie) i Louis L6ger: Promicatelji hrvatske pisane riječi u Francuskoj ojavnost Louisa L6gera (1843.-1923.) u francuskom filološkom, točnije slavističkom miljeu nijejedin- stvena. Zanimanje za glagoljicu kao ksenografski alfa- bet' postojao je već nekoliko stoljeća ranije u visoko kulturnim europskim sredinama poput Francuske i Ita- . Zato L6gerovo zanimanje za slavensko srednjovje- kovlje predstavlja slijed onih filoloških istraživačkih iskušenja na koja su se odazivali najmjerodavniji znalci nadahnuti slavenskom kulturom. Tako se i Lovis L6ger upušta u malo znana slavenska filološka i kulturološka područja, koja je smatrao nezaobilaznima za spoznaju sveukupnih europskih kulturnih vrijednosti. Leg6rovi znanstveni ostvaraji produbljuju sva dotadašnja znanja, anjegovi pionirski filološki doprinosi učvršćuju temelje budućoj francuskoj slavističkoj školi, koja će iznjedriti niz slavista koji djeluju krajem 19. i u 20. stoljeću kao što su: Ernest De! (1849.-1921.), Emile Haumant (1859.-1942.), Paul Boyer (1864.-1949.), Antoine Maillet (1866.-1936.), L6on Beaulieux (1876.-1965.), Andrć Ma- zon (1881.-1967.), Andrć Vaillant (1890.-1977.) i dr. Svi ;anjima doprinijeli trajnosti fran- cuske slavističke škole i opstanku Instituta slavističkih istraživanja (Institut d'tudes slaves) koji je službeno utemeljen 1920. godine. Louis L&ger i slavenski svijet Louis L6ger e svoje obrazovanje i znanstveno iskustvo stjecao na raskrižju dvaju stoljeća u vrijeme velikih društvenih i političkih promjena u rodnoj mu Francu- skoj,ali i u Europi potresenoj raspadom Austro-Ugarske Monarhije i Otomanskoga carstva, a potom i Velikim ratom.' Istodobno se Zapadna Europa sve jače zanima za slavenski svijet, njegovu prošlost i kulturu, čime se * Ksenografskialfsbet — strani alfbot (ovdje u odnosu na Francu- sku). > Prvi svjetskirat,prvotno nazvan i Veliki li Rat otvaraju nove smjernice znanstvenih interesa posebice istaknute u francuskih intelektualaca. L6gerovo zanimanje za slavensku filologiju s posebnim naglaskom na paleoslavistiku oblikuje se tijekom nje- govih studentskih dana na Sorboni,'a potom na Collge de France. Taj će interes usmjeriti i odabir potpuno ne- poznatih slavenskih filološko-povijesnih tema njegovih dviju doktorskih disertacija koje su obranjene 1868. go- dine: Cyrile et Mćthode: ćtude historique sur la conversion des slaves au christianisme (Ćiril i Metod: povijesna studija oobraćanju Slavenana kršćanstvo) i Chronique dite de Nestor (Nestorova kronika).Jačanju sklonosti prema slavenskim kulturnim prostorima uvelike pridonose L&gerova poz- nanstva s mnogim slavenskim intelektualcima. Tako valjaistaknuti prijateljstvo s dvojicom Poljaka koji svoju karijeru ostvaruju u Francuskoj: braćom L&onardom Chodškom (1800.-1871.), povjesničarom i knjižničarom sorbonske knjižnice, i Aleksanderom Chodžkom (180- 1891.), profesorom na Collige de France. Njegova je pre- davanja L&ger pratio na Katedri za slavenski jezik i književnost,čij je prvi predstojnik u to doba bio Adam Mickiewicz. Na toj će katedri L6ger 1885. godine nasli- ) Zapažen utjeca narazvoj novih francuskih intelektualnih struja nja imalajetzv.velika emigracija“ (Wieka Emigraca) pljske po- litičkeintelektualne elite koja se događala između 30-ih i 70.ih godina 18 stoljeća.Premda zanimanje zapadnoga svietaza sla: venski postoj već mnogo ranije, što potvrđuju razvijene političke i kultume francusko-ruske veze, onojoš nikada nije bilotoliko iz- raženo kao tjekom i nakon ,velike emigracije“ i dolaska poljskih disidenata na Zapad, kojiim pruža snažnu potporu, Francuska se smatrala,bastionom europske lobode“, odakle sustrjale nove ideje, podržavajući mnoge pobune u Poljskoj, među kojima je sje čanjska iz 1861. godine uvelike utjecala na formiranje budućih znanstvenih i političkih promišljanja Lovisa L&gera o čemu po- drobno piše u studiji iz 1873. godine Le monde slave: oyageset lć rature(slavenskisvijet Putovanje i krjiževnos). * Sorbonne - ime dijela pariškog sveučilišta koje sečesto koristi kao ime zacijelo sveučilište, ime je dobiveno prema osnivaču Ro- bertu de Sorbonu (1201.-1274.), kapelanu Luja IX. BAŠĆINA