DATIRANJE GLAGOLJSKIH TEKSTOVA Josip Hamm UVOD Jagić je u svojem Pregledu hrvatske glagoljske književnosti (u Vodnikovoj Povijesti hrvatske književnosti, I) govoreći o prvom razdoblju našeg kulturnog i političkog razvitka napisao i ovo: »Među rijetkim pojavama, koje donekle podržavahu narodnu individualnost, zaslužuje da bude osobito istaknut hrvatski glagolizam u naj- širem značenju te riječi. Pod hrvatskim glagolizmom ne mislimo samo na crkvu, na obavljanje službe Božje jezikom slovenskim, po knjigama pisanim glagolskim slovima, i ako je time glagoljaštvo otpočelo, već imamo na umu razvitak narodnog jezika s glagolskim pismom za sve književne i društvene potrebe, što je javnomu životu davalo slovensko obilježje, odvajajući ga u nekoliko od kosmopolit- skog gospodstva latinštine« i, nešto dalje, da je sredovječni karakter hrvatskog javnog života bio samo toliko slavenski, »koliko je bilo gospodstva glagolske pismenosti«. Odonda je prošlo četrdeset godina. U normalnim prilikama oče- kivalo bi se, da će te riječi kod nas — ako već ne i drugdje u sla- venskom svijetu — izazvati organizirano pristupanje k radu, i da će naša slavistika redom i postupno, polazeći od polaznih, tehničkih i manje složenih pitanja k sve općenitijima i sve složenijima jedan za drugim rješavati različne zadatke, koji su ostali neriješeni, a trebalo ih je riješiti, ako se htjela dobiti prava slika o ulozi, koju je glagolizam imao u prošlosti našega naroda. Takvi su zadaci bili: 1) prikupiti — u originalima ili u fotokopijama — sva važnija glagolitika, koja se nalaze rasuta po različnim privatnim i javnim bibliotekama i arhivima .u zemlji i izvan naših granica; 2) utvrditi kriterije za datiranje tekstova, koji nisu datirani; 3) lokalizirati ih; s