V. VUKOJA, Prijevodni obrasci, konceptualizacija i značenje 'SLOVO 59 (2009) Raščlamba je nebiblijskih primjera provedena na osnovi korpusa primjera izlučenih iz korpusa pripremljenoga za izradu Rječnika crkvenoslavensko- ga jezika hrvatske redakcije (usp. poglavlje 2. i tamo navedenu tablicu 1.). Leksemi su navedene osnove najuvriježenija' leksička kategorija u izrica- nju koncepta poniznosti u hcsl. Na kraju se navedenoga članka upozorava na potrebu podrobnije značenjske raščlambe hesl. leksema kojima se izriče koncept ljubavi, nuždna čimbenika koncepta poniznosti, te na potrebu po- drobnije raščlambe značenjskoga odnosa osnova smćr- i umil- koje najviše sudjeluju u izricanju koncepta poniznosti. Izricanje je koncepta ljubavi u hesl. podrobnije već raščlanjeno, iako ne i iscrpljeno (LUČIĆ 2008). Ovim se člankom unatoč prvotnoj namjeri neće obuhvatiti značenjska raščlamba leksema osnove umil- zbog dvaju razloga. Prvi je taj što se u ovome trenut- ku korisnijim čini podrobno značenjski raščlaniti lekseme jedne osnove te prijevodne obrasce koje ostvaruju ne bi li se tako pokušalo steći neku sliku o vrstama značenjskih promjena i prijevodnih poteza u hrvatskoj glagoljaš- koj praksi, a tek potom značenjski i prijevodno usporediti lekseme dviju osnova. Drugi je razlog taj što bi obuhvaćanje i raščlambe osnove umil- te njezino uspoređivanje s osnovom smćr- ovaj članak učinilo teško pregled- nim. Čitavoj je raščlambi pretpostavka da su značenjske i prijevodne razlike povezane s društvenim vidovima glagolizma s jedne strane, te sa značenj- skim strukturama hcsl. idioma kako su bile poznate pojedinim hrvatskim glagoljašima, prepisivačima i prevoditeljima s druge strane. U načelu se u ovome članku rabi metodologija koja je već poslužila u sličnu svrhu (LUČIĆ 2006-2007): najprije se razmatraju prijevodni obrasci, zatim se s obzirom na kontekst prepoznaje za koje se razjašnjenje? izrečeno Nazivak wvriježenost odgovara eng. entrenchment o kojemu učestalo piše D. Geeraertskao o istaknutosti (eng. salience) u količinskome vidu onomasiološkoga područja (GEERAERTS 1993, 2000, 2002b; GEERAERTS, GRONDELAERS i BAKEMA 1994.). Za potkrijepu takvoga izbora prijevodnoga nazivka, te o drugoj mogućnosti, ukorijenjenost, v. LUČIĆ 2008: 10, bilj. 2. Nazivak eng. entrechment R. Langacker uveo je da bi imenovao pojavu ustaljivanja određenoga jezičnoga oblika, npr. složenice ili novoga čitanja (eng. sense, readinig) već postojećega leksema u leksiku i gramatici nekoga jezika. U LUČIĆ 2006-2007 rabi se nazivak scenarij, a ovdje je on zamijenjen nazivkom razjaš- njenje koji je usklađeniji s Wierzbickinim nazivljem (eng. explication), a rabi se i u LUČIĆ 2008. lako Wierzbicka to nigdje izrijekom ne navodi, nazivak explication *razjašnjenje" možda je nadahnut Wittgensteinovim nazivljem (WITTGENSTEIN 1987%:$3.263, njem. Erlduterung; prevoditelj Tractatusa Gajo Petrović taj pojam dosljedno prevodi kao »ra- svjeljenje«). 190