VESNA BADURINA-STIPČEVIĆ Marijino rođenje i djetinjstvo, prikazana je Marija kao Josipova zaručnica, opisano je Isusovo rođenje na putu u Betlehem i poklonstvo kraljeva s Istoka. Drugi dio Pseudo-Matejeva evandelja (i sam podijeljen u dva dijela: c. 18-24 i c. 25-42), osim što sadrži opis bijega u Egipat i opis čuda koja je Isus činio još kao sasvim malo dijete, većinom se temelji, ali uz značajna proširenja, na Pseudo-Tominu evandelju. 'Tu se pripovijeda o Isusovu djetinjstvu, osobito o njegovim čudesima koja je činio nakon povratka u Judeju. lako se Pseudo-Matejevo evanđelje ne odlikuje sadržajnom originalnošću, svo- jim je motivima i temama značajno utjecalo na srednjovjekovnu literaturu i umjet- nost. Kako ističe jedan od njegovih istraživača: »La reale importanza dello Pseu- do-Matteo sta non tanto nelle storie che contiene, quanto nel fatto che esso fu il principale veicolo per cui quelle furono conosciute dal Medio Evo, € la principale fonte di ispirazione per gli artisti e poeti dal XII al XV secolo.«' O popularnosti ovoga apokrifa svjedoči i to da je sačuvano u više od 130 srednjovjekovnih ruko- pisa, a poznati su i prijevodi na mnoge europske jezike." Pseudo-Matejevo evanđelje bilo je izvorom i kraćem apokrifu De nativitate Mariae iz karolinškoga vremena. A ovaj je pak spis postao dijelom dvaju vrlo poznatih i rado čitanih srednjovjekovnih djela, Legenda Aurea Jacopa de Voragine i Speculum historiale Vincenza di Beau- vais? Na temelju Pseudo-Matejeva evanđelja, nastala su i dva latinska srednjovje- kovna spisa poznata pod imenom Liber de infantia Salvatoris." Jedan od najpoznatijih ikonografskih motiva, koji je i danas vezan uz blagdan Božića, a to je Isusovo rođenje u jaslicama uz koje stoje govedo i magarac, potječe iz Pseudo-Matejeva evandelja." A i druge epizode su često bile inspiracija likovnim obradama: susret Josipa i Ane, Marijino prikazanje u hramu, bijeg u Egipat i dr.'? Od apokrifa »rođenja i djetinjstva« staroslavenske su književnosti pod grčko- bizantskim utjecajem upoznale Protcevandelje Jakovljevo i Pseudo-Tomino evande- lje, a Jakovlja povčstx u različitim verzijama postala je najpopularniji slavenski apokrif.* Hrvatskoglagoljska literatura došla je u doticaj i s istočnim i sa zapadnim apokrifima Marijina i Isusova rođenja i djetinjstva.“ U različitim glagoljskim spo- menicima, liturgijskim i neliturgijskim, sačuvani su odlomci ili cjelovite priče koji svoj predložak imaju u grčkim ili latinskim apokrifnim tekstovima, a pripovijedaju o Marijinim roditeljima, Joakimu i Ani, Isusovu rođenju i djetinjstvu, bijegu u Egi- pat, Isusovim čudesima. Glagoljski fragment Tomina ili Pseudo-Tomina evanđelja iz 15. stoljeća sadrži u nekoliko glava ispričanu duhovitu epizodu o dječaku Isusu i učitelju Zakeju, koji * Usp. James 1927: 79, cit. prema: Bonaccorsi 1961: XXXVII. $ Radle 1999: 760. 9 Moraldi 1991: 95-96. 19 James 1927. U Lobrichon ibidem; Boz6ky 1984: 440. 12 Moraldi 1991: 197-198; Hennecke-Schneemelcher 1959: 274-276. 13 Santos Otero 1981: 1-32; 49-54. 14 Grabar 1970: 21-22; Grabar 1981: 122-123. 44