OGLEDI __ gatim uvodom i bilješkama, te češkim i njemačkim citatima.? Izabrani dijelovi ovoga Lucidara objavljeni su i u latiničkoj transkripciji.'" U Žgombićevu zborniku nalazi se više zanimljivih srednjovjekovnih apokrifa i svetačkih legendi. Apokrifni tekstovi nastali su još u počecima kršćanske pismenosti, 4 uslijed raznih razloga nisu postali dio biblijskoga kanona, često zbog svoga kasnijega nastanka, uglavnom zbog sadržaja koji se nije poduda- rao s najstarijom kršćanskom tradicijom. Mašta apokrifnih autora obli- kovala je vrlo popularna i rado čitana djela, priče koje su znatiželjnim slušateljima i čitateljima pripovijedale o zanimljivim zgodama i događa- jima, a o kojima kanonski spisi »šute« ili oskudno pričaju. Apokrifni spi- si pisani su stilom bliskim Bibliji, sadržajem se naslanjaju na kanonske biblijske knjige, pa su tijekom povijesti nerijetko bili pripisivani pozna- tim biblijskim piscima ili osobama iz Biblije. Bili su vrlo popularni još u antici, a osobito u srednjem vijeku. Utjecaj apokrifa na razvoj liturgije, pučke pobožnosti i religiozne umjetnosti bio je snažan i trajan. Starija hrvatska, osobito glagoljska književnost, u svome korpusu sadrži znatan broj starozavjetnih i novozavjetnih apokrifa.!! U Žgombifew zborniku nalazi se tekst Čtenie kako bi Adam iz rač (izi- gran) (30v-417), koji predstavlja jedan od vrlo lijepih starozavjetnih apo- krifa, Život Adama i Eve.'? Tu je opširno i s mnogo detalja opisan život prvih ljudi i njihova sudbina nakon izgona iz Edenskog vrta. Ova je verzija apokrifa potpunija i arhaičnija od verzije u glagoljskom Fatevićevu zbor- niku iz 17. stoljeća.'? Apokrifna priča o Adamu i Evi, izvorno napisana na grčkom jeziku, doživjela je razne prerade i prevedena je na mnoge jezikć- Postoje grčke, latinske, slavenske, armenske i gruzijske verzije, pa i neki fragmenti na koptskom jeziku. Hrvatski je prijevod u spomenutim gla- goljskim zbornicima nastao prema latinskom spisu Vita Adae et Evae, i to prema kasnijim latinskim redakcijama sačuvanim u rukopisima iz 14- i 15. stoljeća. * Milčetić 1902. 19 Štefanić i suradnici 1969: 345-353. Prema ovome izdanju navedeni su citati u ovome članku. !! Grabar 1970. 12 Njegovi su odlomci objavljeni u latiničkoj transkripciji u: Štefanić i suradnici 1969: 161-167- Grabar 1970: 15-19; Hericigonja 1975: 320-321. *3 Strohal 1917. Turkalj 2008. 118 KOLO 2 /2015.