KRITIKA ovaca. Kao honorar pak Vid je ugovorio po kvinternu pola marke i 2 solda, što bi značilo da je zaradio 35 maraka, a to bi odgovaralo vrijednosti od 7-8 krava. Znači prema Fučićevim riječima iz uvodnoga izlaganja: »tri stada od po 40 ovaca stoji ispred Brevijara Vida Omišljanina, a iza njega 7-8 krava«! Analiza ukrasa i inicijala u Vidovu brevijaru upućuje da je pisar kodeksa imao pred sobom latinske brevijare, jer se uz glagoljske inicijale u tekstu nalaze i latinski, a i sami su glagoljski inicijali često ukrašeni motivima karakerističnim za latinske knjige 14. stoljeća. Malobrojne pak minijature podsjećaju na bosanske minijature, a natpisi iznad simbola evanđelista pisani su ćirilicom. Uporaba glagoljice, latinice i ćirilice u Vidovu brevijaru na jedinstven način prikazuje i potvrđuje specifičnu i u stručnoj literaturi Često isticanu tropismenost hrvatskih glagoljaša. Sažeta studija Branka Fučića o jednom od »proizvođača hrvatske glagoljske pisane knjige« na živ nas i jednostavan način uvodi i upućuje u inače vrlo stručnu hrvatskoglagoljsku problematiku. Ilustrirana je i velikim brojem fotografija inicijala u brevijaru. Dodatnu vrijednost publikaciji čine prijevodi na talijanski, njemački i engleski jezik cjelovitoga Fučićeva teksta koji će ovo izdanje učiniti dostupnim i inozemnim čitateljima. Vjerujemo da će Fučićeva monografija, kao i znanstveni skup koji je naglasio potrebu poliaspektnoga istraživanja (paleografskoga, jezičnoga, tekstološkoga) Vidova brevijara, biti poticajem za pripremu faksimilnoga izdanja ovoga vrijednoga hrvatskoglagoljskog spomenika, koji je danas pohranjen daleko od matične zemlje, daleko od »Omišla«. Vesna Badurina-Stipčević 443